Wikipedija

Islamski blagdani: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 14:
[[File:Numbering before the sacrifice - Flickr - Al Jazeera English.jpg|thumb|200px|[[Deve]] na hadžu, obilježene za žrtvovanje tijekom Kurban bajrama]]
{{glavni|Kurban bajram}}
Kurban bajram se obilježava prva četiri dana mjeseca [[zu al-hidže]], posljednjeg mjeseca u islamskom kalendaru. Za vrijeme tog blagdana muslimani koji su u mogućnosti obavljaju [[hadž]], hodočašće u [[Meka|Meku]], petu [[praktične dužnosti islama|praktičnu dužnost islama]], pa se ovaj blagdan naziva i ''hadžili bajram''. Kurban bajram je blagdan žrtve ([[turski jezik|tur.]] ''kurban'' znači "žrtva"). Na prvi dan kurban bajrama, hodočasnici u Meki prinose žrtvu, a svi muslimani cijelog svijeta tijekom tri dana ovog blagdana, ako su dužni, također prinose svoje žrtve ("kolju [[kurban]]") u vidu ovce, koze, goveda ili deve. Žrtva se prinosi u spomen na [[proroci u islamu|proroka]] Ibrahima ([[Abraham]]a), koji je trebao žrtvovati po Alahovoj naredbi kao ispit svoje vjere žrtvovati svog prvorođenca [[Jišmael]]a (ne [[IzakaIzak]]a, kako je navedeno u [[Biblija|Bibliji]]). Kada je Ibrahim odgovorio Božjoj naredbi i krenuo žrtvovati Jišmaela, Bog mu šalje crnog [[ovan|ovna]] kao zamjenu. Zbog toga i muslimani najčešće žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za obitelj, jedan za susjede i rodbinu i jedan za siromašne. Muškarci također klanjaju i bajram namaz i obilaze groblja (kao i za ramazanski bajram), a žene pripremaju obilan objed, a prednost se daje korištenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju susjedi i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.
 
==Blagoslovljene (''mubarek'') noći==
 
Blagoslovljene noći nisu blagdani u pravom smislu te riječi, već su to noći tijekom kojih su se desili [[Povijest islama|važni događaji za islam]], te se vjeruje da se molitva i učenje Kurana u njima posebno nagrađuje. Samo se najveća od njih (''Lejlet al-Kadr'' ili ''Noć sudbine'') obilježavala za života Poslanika Muhameda, i samo nju svi muslimani obilježavaju. Ostale tri noći su utemeljene nakon Muhamedove smrti, pa ih ne obilježavaju svi muslimani u svijetu.
Odabrane noći kroz godinu su sljedeće:
'''Lejletul- regaib ili Noć želja i nadanja'''- obilježava se prvog četvrtka u mjesecu Redžebu.
 
===Lejlet al-regaib (Noć želja i nadanja)===
Tu noć muslimani provode u molitvi [[Bog|Alahu]] da im ispuni želje i nade. Navodno, te je noći začet [[Muhamed]], Božji poslanik. Noć se počela obilježavati nakon Muhamedove smrti i obilježava se do danas iako za Muhamedova života muslimani nisu dobili nikakve upute u vezi s tim danom.▼
 
▲Lejletul- regaib (''Noć želja i nadanja'') se obilježava prvog četvrtka u [[redžeb]]u, sedmom mjesecu islamskog kalendara. Tu noć muslimani provode u molitvi [[Bog|Alahu]] da im ispuni želje i nade. Navodno, te je noći začet Miljenik Alahov [[Muhamed]], Božji poslanik. Noć se počela obilježavati nakon Muhamedove smrti i obilježava se do danas, iako za Muhamedova života muslimani nisu dobili nikakve upute u vezi s tim danom.
'''Lejletul- miradž ili Noć uznesenja''' [[Muhamed]]a a.s.- obilježava se 26.redžeba.
 
===Lejlet al-miradž (Noć uznesenja Muhamedova)===
Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, točno 26. redžeba 618. god. n.e., Poslaniku Muhamedu Alah omogućio posjet drugom svijetu. Na nebo je uznesen na konju Buraku, a vodičem mu je bio osobno melek ([[anđeo]]) [[Džibril]]. Njegovo je putovanje nazvano Miradž i imalo je svrhu da samo Muhameda učvrsti u uvjerenju da je [[Islam]] istinit i da je Alah doista Gospodar Svjetova. Islamski znanstvenici do danas se spore oko pitanja je li miradž bio tjelesno ili duhovno putovanje. Suprotno samom Muhamedu kojeg je miradž učvrstio u vjeri, njegovi suvremenici su ga ismijali.▼
'''Lejletul- berat ili Noć čišćenja grijeha'''- obilježava se 14. ša'bana.
 
▲Ova noć se obilježava se 26. redžeba. Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, točno 26. redžeba [[618.]] god. n.e., Poslaniku Muhamedu Alah omogućio posjet drugom svijetu. Na nebo je uznesen na konjurajskoj Burakuživotinji [[Burak]] (koja je, prema predaji, brža od munje), a vodičem mu je bio osobno [[melek]] [[Džibril]] (([[anđeo]]) [[DžibrilGabriel]])). Njegovo je putovanje nazvano ''Miradž''. Prethodi mu noćno putovanje ''Isra'', a to je Muhamedovo putovanje iz Meke u Jeruzalem, odakle je uznesen do Alahova prijestolja, a vidio je i imaloDženet (Raj) i Džehenem (Pakao). Ovo putovanje je imalo svrhu da samo Muhameda učvrsti u uvjerenju da je [[Islam]]islam istinit i da je Alah doista Gospodar Svjetova. IslamskiCijelo znanstveniciputovanje dotrajalo danassamo sejednu sporenoć, okoa pitanjakada je liMuhamed miradžujutro bioispred tjelesnoKabe ilipropovijedao duhovnoo putovanje.svom Suprotnoiskustvu, samomprotivnici Muhamedusu kojegga jevrijeđali miradži učvrstioismijavali. Tada mu je u vjeri,pomoć njegovipriskočio suvremenicivjerni susudurug ga[[Abu ismijaliBakr]].
U duhu pripreme za [[ramazan]]ski [[post]], priređuje se poseban program u noći Lejletul- berat. To je tzv. Tevba- istigfar, kolektivno pokajanje od grijeha. U islamu ne postoji ekvivalent za [[kršćanstvo|kršćansku]] ispovijed, već se pokajanje (tevba) obavlja osobno. Nema posrednika između vjernika muslimana i Boga, Alaha.
 
''Miradž'' je opisan u Kuranu, te je stoga dužnost svih muslimana da u njega bespogovorno vjeruju. Ipak, islamski znanstvenici do danas se spore oko pitanja je li ''Miradž'' bio samo duhovno, ili i tjelesno putovanje.
'''Lejletul- kadr ili Noć sudbine'''- službeno se obilježava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je noć Kadr, sa sigurnošću se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana. ▼
 
===Lejlet al-berat (Noć praštanja)===
 
Ova noć se obilježava se 14. [[šaban]]a, osmog mjeseca islamskog kalendara. To je noć na polovini mjeseca šabana, a njeno obilježavanje se temelji na Muhamedovoj izreci ([[hadis]]u) koju je zabilježio islamski učenjak Taberani:
 
::"Alah se u noći koja pada sredinom šabana obavještava o svim Svojim stvorenjima, i oprašta svima osim mnogobošcu i mrzitelju".
 
Zato se ova noć i naziva ''Lejlet al-berat'' - Noć praštanja. Spomenuta Muhamedova izreka (hadis) i njoj slične su osnova obilježavanja ove noći. Hadisi o ovoj noći sporni su kod islamskih stručnjaka za Poslanihove izreke (''muhadisa'') sa stanovišta njihove autentičnosti, pa je i obilježavanje ove noći sporno među učenjacima. [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] navodi ovu noć u svome kalendaru blagdana, te ju stoga muslimani Hrvatske obilježavaju.
 
===Lejlet al-kadr (Noć sudbine) ===
 
▲'''Lejletul-Ova kadrnoć ili Noć sudbine'''-se službeno sei simbolično obilježava 27. ramazana, devetog mjeseca islamskog kalendara, ali nije izrijekom kazano koja je točno noć Lejlet al-Kadr, sa sigurnošću se zna samo da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana, najvjerojatnije u neparnim noćima.
 
To je najvažniji blagdan muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci".To je najvažniji blagdan muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci". Noć Kadra značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleki otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u noći Kadr, vjeruju muslimani, donosi automatski oprost od grijeha. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Muhameda a.s. koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u konstantnom ibadetu, klanjao dodatne [[namaz (islam)|namaze]], recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u [[džamija]]ma diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Islamski_blagdani"