Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravci: Federalna Država Hrvatska; pogrešno: "Federativna" Država Hrvatska |
||
Redak 1:
{{hrvatska povijest}}
'''Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj''' bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. NOP je bio pod vodstvom [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], iako su ga pomagale i druge struje, a značajan doprinos dali su i članovi i strukture [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|HSS]]-a. U sklopu NOP-a djelovali su [[NOPOJ|partizanski odredi]], a postrojbe NOP-a su tijekom rata uspjele privremeno ili trajno osloboditi velike dijelove Hrvatske. Na temelju NOP-a nastala je [[
== Pozadina ==
Redak 52:
{{Quote box|width=100%|align=center|quote=[[Datoteka:Ustanak Hrvata u Francuskoj.jpg|lijevo|120px|border]]Ustanak u Villefranche-de-Rouergueu, pobuna u francuskom gradu [[Villefranche-de-Rouergue]]u, koju su u rujnu 1943. izazvali prisilno mobilizirani hrvatski i bosanski pripadnici u sastavu njemačke divizije [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handschar"]] u namjeri da se priključe [[Francuski pokret otpora|Francuskom pokretu otpora]]. Iako su nacisti brutalno ugušili pobunu, Radio London proglasio je Villefranche-de-Rouergue prvim gradom u zapadnoj Europi oslobođenim od nacističkih okupatora. U sjećanje na pobunu u tom se gradu nalazi spomen-park te ulica nazvana Avenijom Hrvata...<ref>[http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=23 Hrvatska: zemlja i ljudi] - Jugoslavija i II. svjetski rat</ref>|source=[http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=23 Hrvatska: zemlja i ljudi]}}
==
{{okvir bivše zemlje svijeta
|ime =
|hr_ime =
|izvorno_ime =
|zastava = Flag of the Federal State of Croatia.svg
Redak 62:
|grb_i = Grb Hrvatske
|grb = Emblem of the Federal State of Croatia.svg
|genitiv =
|kontinent = Europa
|regija = Balkan
Redak 137:
Na svoja tri zasjedanja [[ZAVNOH]] je donio temeljne odluke o federalnom uređenju buduće države, kao i ključnu odluku o sjedinjenju svih okupiranih područja Hrvatske s maticom zemljom, čime je u krilu antifašističkoga pokreta utrt put [[hrvatsko državno pravo|hrvatskoj državnosti]] i njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti, sve do suvremenoga [[međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnog priznanja]] njezinih granica.<ref name="Proleksis" />
Ustroj [[Federalna Država Hrvatska|
Od navedenih 4596 NOO-a, na širem [[zagreb]]ačkomu području djelovalo ih je 1147, 699 u [[Slavonija|Slavoniji]], 703 u [[Dalmacija|Dalmaciji]], 491 u [[Istra|Istri]], 178 u [[Pokuplje|Pokuplju]], 247 na [[Banovina|Banovini]], 278 u [[Lika|Lici]], 318 na [[Kordun|Kordunu]], 183 u [[Gorski kotar|Gorskomu kotaru]], 266 u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] i 86 u [[Karlovac|karlovačkomu]] okružju.
Redak 177:
== Ostavština ==
Odluke ZAVNOH-a imale su presudno i dalekosežno značenje u obrani [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]] te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67105 Hrvatska enciklopedija - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)]</ref> [[Republika Hrvatska]] je u izvorišnim osnovama svog [[Ustav Republike Hrvatske|prvog Ustava]] jasno naznačila da svoju državnost u vremenu [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] temelji na narodnooslobodilačkoj borbi i odlukama [[ZAVNOH|Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] o stvaranju [[
{{citat|Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:<br/>[...]<br/>u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.|[[:s:Ustav Republike Hrvatske|Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske]]}}
|