'''Vladislav IV., kralj Poljske''' ([[9. lipnja]] [[1595.]]. - [[20. svibnja]] [[1648164.8]]. ) bio je bio [[Poljska|poljski]] kralj od [[1632.]]. godine, izabrani [[Rusija|ruski]] car između [[1610.]]. i [[1612.]]. godine i de jure veliki vojvoda [[Moskva|Moskve]] od [[1610.]]. godine.
== Mladost ==
Redak 6:
== Ruski car ==
U doba kada je na vlasti u [[Rusija|Rusiji]] još uvijek bio car [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilije IV. Šujski]] tijekom zime [[1610.]]. godine tamošnji nezadovoljnici su poslali veleposlanstvo [[Poljska|Poljskom]] kralju [[Žigmund III., kralj Poljske|Žigmundu III.]] radi dogovora o predaji carske vlasti njegovom sinu '''Vladislavu'''. Konačni uspjeh ti pregovori postižu [[4. veljače]] [[1610.]] godine kada u zamjenu za krunu poljski princ se obvezuje da će izvršiti prelazprijelaz na pravoslavnu vjeru. Da bi tada postignuti dogovor postao realnost trebalo je još samo da Poljska vojska pod zapovjedništvom generala [[Stanislav Zolkievski|Stanislava Zolkievskog]] potuče vojsku ruskog cara [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilija IV]]. Taj uvjet je na kraju bio ispunjen tek u srpnju [[1610.]]. godine kada nakon potpune pobjede tijekom opsade [[Smolensk]]a [[Poljska|Poljskepoljske]] trupe pobjednički ulaze u [[Moskva|Moskvu]].
Kako bi izbor novog cara bio legalan po ruskom zakonu general [[Stanislav Zolkievski]] je dobio zadatak da okupi parlament koji je trebao proglasiti novoga cara. Na sjednici tijekom rujna [[1610.]]. godine taj posljednji uvjet je bio ispunjen i '''Vladislav''' je postao car Rusije i veliki vojvoda [[Moskva|Moskve]] bez da je uopće ušao na Ruski teritorij.
Kada je vijest o poljskom vladaru Rusije i poljskim vojnicima u [[Kremlj]]u došla u ruski narod ona je odmah izazvala potpuni bijes stanovništva. Rezultat toga je postalo stvaranje dobrovoljačkih vojski. Prva od njih je bila ona Prokopija Ljapunova koja je već u ljeto [[1611.]]. godine počela blokadu [[Moskva|Moskve]]. Kako je ta vojska prije svega ovisila o karizmi vođe njegova smrt 1 [[1. kolovoz]]a [[1611.]]. godine označava njen raspad.
Na žalost '''Vladislava''' taj događaj mu nije ništa donio pošto se ubrzo krenulo na stvaranje druge dobrovoljačke armije. Ruski trgovci koji ju financiraju zatražili su od Dimitrija Požarskog časnika prve armije da preuzme zapovjedanje u ovom novom pokušaju. Ova nova oslobodilačka armija pod zapovjedništvom [[Dimitrije Požarski|Dimitrija Požarskog]] nastaje krajem [[1611.]]. godine. U odlučujućoj bitci tijekom [[kolovoz]]a [[1612.]]. godine vojne snage Ladislava su bile su potpuno potučene, a tamošnji garnizon u [[Moskva|Moskvi]] bio je bio prisiljen na kapitulaciju. Tim činom vlast ovoga "Ruskogruskog" cara je bila je završena.
Njegova ličnaosobna odgovornost u ovakvom razvoju događaja se očituje se u tri osnovne točke. Odbio je prijeći na [[pravoslavlje]] što je na početku obećao, nikada nije posjetio "svoju" državu i postavio je [[Poljska|Poljskepoljske]] vojnike u [[Kremlj]]. Ta sva tri događaju su bili su velika, neoprostiva uvredauvrjeda ruskom narodu tako da se na kraju moglo dogoditi samo ono što se desilodogodilo.
