Zagrebačka županija (1201. – 1924.): razlika između inačica

Središte županijske djelatnosti bile su županijske skupštine (''congregatio nobilium''): Velika ili Opća (''congregatio generalis'') i Mala (''congregatio particularis''). Velike su se skupštine održavale četiri puta godišnje, a u njihovom radu su sudjelovali, osim županijske uprave, prelati, velikaši, plemići te predstavnici slobodnih kraljevskih gradova ili trgovišta. Na njima se raspravljalo o svim poslovima koji su ulazili u županijsku nadležnost (proglašavali su se zakoni i vladine naredbe, rješavali porezni poslovi, određivalo novačenje, opskrba vojski, obavljali izbori raznih povjerenstava, određivale parnice protiv plemića, proglašavale plemićke isprave, rješavale urbarske tužbe), potvrđivali zaključci Male skupštine te birali poslanici za Hrvatski sabor (u pravilu dvojica). Malu skupštinu činila je županijska uprava, a na njoj su se rješavali tekući i hitni poslovi. Županijski sudbeni stol (sedes iudicaria ili sedria) činili su suci i prisjednici, a predsjedao im je veliki župan ili jedan od podžupana. Teritorij županije (''comitatus'') dijelio se na kotareve (''processus''), kotarevi na okruge (''districtus''), a okruzi na općine ili sudčije (''communitates'' ili ''iudicatus''). <ref>http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=12154 (pristupljeno 21. listopada 2013.)</ref>