Johannes Kepler: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Johannes Kepler |
|||
Redak 1:
{{priča}}
{{Znanstvenik
| ime = Johannes Kepler
| slika = Johannes Kepler 1610.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Portret Johannesa Keplera iz 1610. nepoznatog autora
| datum_rođenja = [[27. prosinca]] [[1571]].
| mjesto_rođenja = [[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart]]a, [[Sveto Rimsko Carstvo]]
| datum_smrti = [[15. studenog]] [[1630]]. (58 godina)
| mjesto_smrti = [[Regensburg]], Sveto Rimsko Carstvo
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Njemačka]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astronomija]], [[astrologija]], [[matematika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Linz]]u, [[Sveučilište u Grazu]]
| alma_mater = Sveučilište u [[Tübingen]]u
| doktorski_mentor = Michael Mästlin
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Keplerovi zakoni]]:<br /> [[Prvi Keplerov zakon]], <br /> [[Drugi Keplerov zakon]], <br /> [[Treći Keplerov zakon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Johannes Kepler''' ([[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart|Stuttgarta]], [[27. prosinca]] [[1571]]. - [[Regensburg]],[[15. studenog]] [[1630]].), [[njemačka|njemački]] [[astronom]], [[matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Ustanovio je [[Planetarna putanja|gibanje planeta]] po [[elipsa]]ma, te time srušio teorije i vjerovanja da se [[Planet|planeti]] oko [[Sunce|Sunca]] gibaju po [[kružnica]]ma ([[Prvi Keplerov zakon]]).<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32</ref> Nakon teškog djetinjstva odlučio se za crkvenu karijeru, pa je 1584. stupio u [[sjemenište]] u Adelsbergu. Pošto je primljen na Sveučilište u [[Tübingen]]u, gdje ga je astronomiji poučavao [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] sljedbenik Michael Mästlin, napustio je svećeničku službu i 1594. prihvatio katedru [[astronomija|astronomije]] u [[Graz]]u. Njegov su rad zapazili [[Galileo Galilei]] i [[Tycho Brahe]], koji ga je pozvao za pomoćnika u [[Prag]]. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]]. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu (Keplerova [[supernova]] ili SN 1604), koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj [[Jupiter]]a; na mjestu [[zvijezde]], za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde.
Koristeći vrlo točna Braheova opažanja [[planet]]a [[Mars]]a, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima koja su poznata pod imenom [[Keplerovi zakoni]]. Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu ''Astronomia nova''. On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, [[geometrija|geometrijskih]] konstrukcija koje su uvedene u [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]]. U istom djelu objavio je svoje tumačenje [[Morske mijene|plime i oseke]] kao posljedice djelovanja [[Mjesec]]a. No njegovo traženje razloga zbog kojih se planeti gibaju svojim stazama gubilo se u naivnim predodžbama. Tek je [[Isaac Newton]], na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio [[Newtonov zakon gravitacije|zakon opće gravitacije]].
Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u [[Linz]], gdje je predavao matematiku. God. 1615. izdao je matematičko djelo ''Nova stereometrija vinskih bačava /ustvari zakrivljenih ploha/'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nova Stereometria Doliorum Vinariorum''), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom [[infinitezimalni račun|infinitezimalnoga računa]]. Godine 1619. objavio je djelo ''Skladnosti svijeta'' (lat. ''Harmonices mundi'') u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je ''Rudolfinske tablice'' (lat. ''Tabulae Rudolphinae'') za izračunavanje položaja [[planet]]a, s [[logaritam]]skim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije, te katalogom 1005 [[zvijezda]]. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj [[optika|optici]] konstrukcijom astronomskoga [[teleskop]]a ('''Keplerov dalekozor''' je vrsta [[dalekozor]]a ili teleskopa s dvjema sabirnim (konveksnim) [[Leća (optika)|lećama]], koji daje obrnutu sliku predmeta), a također i tumačenjem širenja [[svjetlost]]i i djelovanja oka. <ref> '''Kepler, Johann(es)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31225] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Djetinjstvo ==
| |||