Islamski blagdani: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 42:
Ova noć se službeno i simbolično obilježava 27. ramazana, devetog mjeseca islamskog kalendara, ali nije izrijekom kazano koja je točno noć Lejlet al-Kadr, sa sigurnošću se zna samo da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana, najvjerojatnije u neparnim noćima.
 
To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za ovu noć kaže:
To je najvažniji blagdan muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci".To je najvažniji blagdan muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci". Noć Kadra značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleki otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u noći Kadr, vjeruju muslimani, donosi automatski oprost od grijeha. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Muhameda a.s. koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u konstantnom ibadetu, klanjao dodatne [[namaz (islam)|namaze]], recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u [[džamija]]ma diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.
:''Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci.'' (Al-Kadr, 3.)
To je najvažnijinajvažnija blagdansvetkovina muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci".To je najvažniji blagdan muslimana. [[Kuran]] za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci". Noć Kadra značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleki[[anđeli u islamu|anđeli]] otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u ovoj noći Kadr, vjeruju muslimani, donosi automatski oprost od grijeha i blagoslov za godinu koja slijedi. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Poslanika Muhameda a.s. koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u konstantnomstalnoj ibadetumolitvi, klanjao dodatne [[namaz (islam)|namaze]], recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u [[džamija]]ma diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.
 
Islamski učenjaci tvrde da je točni vrijeme nastupanja ove noći dajna, kako bi se vjernike potaklo da što više vremena u noćima pred kraj ramazana provedu u molitvi, i tako zasluže što više nagrada i oprosta od Alaha.
 
==Ostali blagdani==
Pored navedenih blagdana postoji još manjih blagdana i odabranih dana i noći čiju autentičnost neki muslimani ne priznaju. Osobito se razlikuje njihovo obilježavanje kod [[suniti|sunita]] i [[šijiti|šijita]], dvije najveće islamske struje.
Dan bitke kod Bedra koja se obilježava 17. ramazana po islamskom kalendaru u znak sjećanja na muslimansku pobjedu nad vojskom mnogobožaca, rođendan Poslanika Muhameda a.s., 12. rebiul- evvela, kada se organiziraju mevludi u džamijama muslimana sunita i muslimanska Nova godina, odnosno 1. muharrem. Obilježavanje rođendana Muhameda i Nove godine nije općeprihvaćeno u muslimanskom svijetu.
 
===Kod sunita i šijita===
[[File:Maulidur_Rasul_(8413657269).jpg|thumb|250px|Ulična proslava Mevluda u gradu [[Putrajaya]], [[Malezija]]]]
[[File:Ashoora.jpg|thumb|250px|Ulična predstava u spomen Huseinova mučeništva na Dan Ašure, [[Manama]], [[Bahrein]]]]
Sljedeći islamski blagdani se obilježavaju i kod sunita i kod šijita:
*[[Islamska Nova godina]] se obilježava 1. [[muharem]]a, odnosno navečer uoči ovog dana, jer se prema islamskom kalendaru početak dana računa zalaskom sunca i nastupanjem večernje molitve u danu prije njega. Iako ovaj blagdan nije postojao za vrijeme Poslanika Muhameda (te ga stoga neki muslimani ne priznaju), muslimani danas ga obilježavaju kao prigodu za okupljanje obitelji i darivanje.
*[[Dan Ašure]] se obilježava 10. muharema, sa znatnim razlikama kod sunita i šijita. Za sunite je to dan spasa, kada su brojni poslanici i njihovi narodi izbavljeni iz svoji muka (primjerice, vjeruje se da je na taj dan poslanik Nuh ([[Noa]] došao do kopna sa svojom arkom nakon potopa). Poslanik Muhamed je preporučio da se ovaj dan posti, što je bio prvi post naređen muslimanima, prije onog ramazanskog. Za šijite je ovo dan tuge, a ne blagdan, jer je na ovaj dan [[mučenik|mučenički]] poginuo [[Husein]], sin [[Ali]]jev, unuk Poslanikov. Oni ovaj dan obilježavaju tužnim procesijama kroz gradove, uličnim predstavama u kojima oživljavaju događaje vezane za Huseinovu smrt, ali i ritualima samoranjavanja noževima i udaranja lancima po leđima, kako bi osjetili Huseinovu patnju.
*[[Mevlud]] je blagdan rođenja Poslanika Muhameda, za koga muslimani vjeruju da je ''Milost svim svjetovima''. Suniti ga obilježavaju 12., a šijiti 17. [[rebi al-evel]]a, trećeg mjeseca islamskog kalendara. Ovaj blagdan se počeo obilježavati tek u kasnom 12. stoljeću, ali ga većina sunitskih i šijitski učenjaka odobrava. Obilježavanju se suprotstavljaju [[selefijski pokret|selefijski]] učenjaci. Svaka muslimanska nacija ima zasebne običaje obilježavanja mevluda, poput okupljanja u džamijama, pjevanja vjerskih pjesama, karnevala i sl.
*[[Chaand Raat]] je blagdan ispraćanja ramazana i iščekivanja bajrama, koji se obilježava isključivo u [[Južnoj Aziji]]. Tada se uz ulične proslave čeka ukazanje [[mlađa]]ka, koji označava kraj ramazana i početak bajrama.
*[[Dan Arafata]] se obilježava 9. zu al-hidžea, dan uoči Kurban bajrama. Na taj dan hodočasnici na hadžu obavljaju obvezni obred stajanja na visoravni [[Arafat]], a muslimani širom svijeta ga obilježavaju postom, za koji se vjeruje da briše grijehe u godini prije i poslije ovog dana.
 
===Isključivo kod šijita===
[[File:Kerbela_Hussein_Moschee.jpg|thumb|250px|Milijuni šijita se okupljaju ispred Huseinove džamije na Karbeli, nakon hodočašća pješice tijekom blagdana Arbain]]
Sljedeće blagdane obilježavaju samo šijiti:
*[[Arbain]] se obilježava 20. [[safer]]a, drugog mjeseca islamskog kalendara. To je blagdan spomena na smrt Huseina, kada se pješice hodočasti [[Karbela]], gdje je on mučenički ubijen.
*Rođendan kalifa Alija se obilježava 13. redžeba. On je najvažnija ličnost u šijitskom islamu, ali i razlog njihova neslaganja sa sunitima, jer šijiti vjeruju da je on trebao biti prvi [[kalif]] (Muhamedov nasljednik), te da ta titula pripada dalje njegovim muškim potomcima.
*Rođendan [[Muhameda al-Mehdi]]ja se obilježava 15. šabana, i to isključivo od strane šijita [[imamizam|imamija]], koji vjeruju da je on pravi [[Mehdi]], spasitelj čovječanstva za kog svi muslimani vjeruju da će doći pred [[kraj svijeta]], kako je to navijestio Poslanik Muhamed. Ostali šijiti i suniti vjeruju da pravi Mehdi još nije rođen.
*[[Eid al-Gadir]] se obilježava 18. zu al-hidžea, i to je blagdan proglašenja Alija za Muhamedova nasljednika. Tada šijiti zajednički obnavljaju svoj zavjet vjere, te ga obilježavaju na sličan način kao i dva bajrama.
 
== Vanjske poveznice ==