Biljke mesožderke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
tvrai umjesto stvari
m sintaksa, tipfeleri, ukoliko > ako (http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=236)
Redak 1:
[[Datoteka:Dionaea muscipula trap.jpg|mini|250px|desno|[[Venerina muholovka]] (''Dionaea muscipula'')]]
 
'''Biljke mesožderke''' ili karnivorne [[Biljka|biljke]] ([[Engleski jezik|eng]]. Carnivorous plants) su biljke opremljene [[organi|organima]] za hvatanje i probavu malenih životinja, mesožderne biljke; ukolikoako je ulov [[kukac]], što je najčešće, nazivaju se i insektivorne biljke, tj. kukcožderke. Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom [[fotosinteza|fotosinteze]]. Kako uobičajeno rastu na područjima posebno siromašnima [[nitrati|nitratima]], taj problem rješavaju iskorištavajući nitrate iz [[životinjske bjelančevine|životinjskih bjelančevina]]. U tu svrhu uslijedila je modifikacija [[list]]ova kojima na aktivan ili pasivan način love svoj plijen. Neke od ovih biljaka žive kao epifiteepifiti – rastu i žive na drugim biljkama ili [[životinja]]ma ali ne kao paraziti već sami proizvode svoju hranu, te su primorane nedostatak [[minerali|minerala]] i [[dušik|dušika]] nadoknaditi hvatanjem i rastvaranjem insekta i drugih sitnih životinja, koje koristeupotrebljavaju kao izvor tvari i energije.
Da bi pojedine biljne vrste bile svrstane u skupinu karnivornih biljaka moraju zadovoljiti slijedećesljedeće kriterije:
*1. Moraju biti sposobnemoći privući plijen (npr. mirisom, bojom, nektarom)
*2. Moraju razviti posebne [[prilagodba|prilagodbe]] za hvatanje životinja (npr. zamka u obliku vrča s glatkim i skliskim stjenkamastijenkama, zamka u obliku školjke koja se može zatvoriti, zamka u obliku ljepljive trake)
*3. Moraju posjedovati posebne prilagodbe kako bi razgradili uhvaćene životinje (npr. probavne [[enzim]]e, [[simbiotske gljive]], [[bakterije]])
 
Ono po čemu su jedinstvene su njihovi mehanizmi koji im omogućuju da privuku [[insekti|insekta]], uhvate ga, ubiju, razlože i apsorbiraju kao proteinsku hranu. Atraktivna boja cvijeta privuče [[kukac|insekt]]a koji se nađe uhvaćen u klopci. Njihova [[životna staništa]] su tresetišta, močvare i karbonatne stijene. Obilne kiše i malo hranjivih sastojaka su razlog zašto su ove biljke adaptiraneprilagođene na ishranupreshranu insektima. [[Proteini]] dobiveni ovim putem osiguravaju životni ciklus mesožderki.
Najčešća su dva tipa klopkaklopki:
# Aktivna klopka, koja se pomjera da bi uhvatila plijen , one su kudikamo zanimljivije; naime njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem uhvate i onesposobe plijen koji zatim razgrade uz pomoć probavnih sokova.
# Pasivna klopka se ne pomjerapomiče već mami insekta u biljku gdje zatim biva uhvaćen, obično imaju dio lista preobraženoblikovan u strukturu nalik na vrč ili lijevak u kojem se nalaze probavni sokovi. [[Životinje|Životinja]] jednostavno upadne u takvu strukturu, utopi se i biva probavljena.
 
Biljke mesožderke imaju [[životni ciklus]] kao i ostale biljke [[cvjetnice]]. Mogu se razmnožavati seksualnim ili aseksualnim(bespolnim) putem. Neke vrste se razmnožavaju [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim putem]] - formirajući pupoljke koji rastu i postaju identični roditelju.
Redak 19:
*2) Sazrijevanje biljke, najčešće tijekom jedne godine, ali za neke je to višegodišnji proces
*3) Cvjetanje biljke
*4) Oprašivanje biljke vršeobavljaju najčešće insekti, rjeđe vjetar. Nastaje [[sjeme]], pada na zemlju i proces se ponavlja.
 
Karnivorne biljke su vrlo specijalizirane i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Svega nekoliko porodica ima karnivorne predstavnike, a to su od poznatijih porodice [[Sarraceniaceae]], [[Nepenthaceae]], [[Droseraceae]] i [[Lentibulariaceae]]. U flori Hrvatske možemo naći 8 karnivornih biljaka svrstanih u četiri roda: