Savez komunista Jugoslavije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
1948. godine dolazi KPJ u teški sukob s drugim komunističkim partijama na čelu sa Komunističkom partijom Sovjetskog saveza: izgleda da je okidač sukobu bilo samovoljno jugoslavensko podržavanje komunista u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu.]] Naime je SSSR bio u podjeli interesnih sfera u Europi krajem Drugog svjetskog rata prepustio Grčku utjecaju Velike Britanije. Napetost sa SSSR-om, koja je bila na granici oružane intervencije komunističkih zemalja u Jugoslaviji, prouzročila je progon protiv članova KPJ koji su iskazivali privrženost šefu KPSS [[Josif Staljin|Staljinu.]] Inače su se do 1948. godine Staljinove slike nalazile nalazila na zidu svake javne ustanove u Jugoslaviji, u istoj razini sa slikama [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Vrlo brutalni zatvor za tzv. "informbiroovce" ("popularno" se te odbačene članove KPJ nazivalo prema skraćenom imenu međunarodne asocijacije komunističkih partija iz koje je KPJ bila izbačena 1948.: "[[Informbiro|Informativni biro]]") bio je na [[Goli otok|Golom otoku]].
Radi dokazivanja komunističke "pravovjernosti", KPJ 1949. god. pokreće opću kolektivizaciju sela, po ruskom zadružnom ([[Kolhoz|kolhoznom]]) sustavu. Kolektivizacija je dala iznimno loše rezultate, te su zadruge - koje su u nekoliko godina teško degradirale život sela u pretežno poljoprivrednoj ekonomiji Jugoslavije - raspuštene 1953. godine. Baš u to vrijeme Jugoslavija dobiva ozbilju pomoć od Sjedinjenih američkih država, koje nastoje podržati komunistički režim neposlušan Sovjetskom savezu, ali i značajni ekonomski poticaj u vidu ratnih reparacija od Njemačke i Italije; što sve zajedno pridonosi znatnom rastu industrijske proizvodnje u državi.
Sa 1955. godinom dolazi do pomirenja između KPJ i KPSS - kojem je na čelu sada [[Nikita Hruščov|Nikita Hruščov.]] Jugoslavija ipak zadržava stanovitu distancu od sovjetskog bloka, te nastavlja funkcionirati kao neutralni most između komunističkog istoka i demokratskog zapada Europe. Zahvaljujući takvom položaju, osiguravaju se unosni poslovi sa oba ta vojna i ekonomska bloka, koji pomažu gospodarstvu Jugoslavije; to gospodarstvo u cjelini ipak ostaje relativno neuspješno, te iz desetljeća u desetljećima u rezultatima zaostaje za gospodarstvima usporedivih zemalja poput Grčke ili Španjolske. Sa početkom 1980.- ih godina Jugoslavija više ne uspijeva uredno podmirivati državni dug, u zemlji nastaju ozbiljne nestašice (struje, kave, benzina, higijenske vate, jestivog ulja, deterdženata za rublje) te nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. godina iz godine u godinu slabi politička kohezija države.▼
▲Sa 1955. godinom dolazi do pomirenja između KPJ i KPSS - kojem je na čelu sada [[Nikita Hruščov|Nikita Hruščov.]] Jugoslavija ipak zadržava stanovitu distancu od sovjetskog bloka, te nastavlja funkcionirati kao neutralni most između komunističkog istoka i demokratskog zapada Europe. Zahvaljujući takvom položaju, osiguravaju se unosni poslovi sa oba ta vojna i ekonomska bloka, koji pomažu gospodarstvu Jugoslavije; to gospodarstvo u cjelini ipak ostaje relativno neuspješno, te iz desetljeća u desetljećima u rezultatima zaostaje za gospodarstvima usporedivih zemalja poput Grčke ili Španjolske. [[Privredna reforma 1964.|Privredna reforma 1964. godine]], koja u zemlju donekle vraća elemente tržišne ekonomije, gdje se nakon dvadesetak godina omogućilo seljacima da kupuju umjetno gnojivo i traktore, te omogućilo osnivanje malih obrta, dala je zadovoljavajuće rezultate nekoliko godina, dok preostala ograničenja (ostao je seljacima propisan tzv. "agrarni maksimum" od skromnih 10 hektara zemlje, obrtnici su mogli zaposliti samo mali broj radnika i nisu smjeli obavljati mnoge djelatnosti - tako npr. nisu mogli otvarati dućane) nisu zakočila daljnji razvoj gospodarstva, pretežno sastavljenog od neadekvatno organiziranih i nedovoljno produktivnih socijalističkih poduzeća zaštićenih snažnom državnom intervencijom. Potrebe prilično narasle (i često neefikasne) industrije nije se više moglo financirati novcem dislociranim iz poljoprivredne proizvodnje, te počinje znatnije zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu. "Devizne doznake" sve većeg broja ekonomskih emigranata koji dobivaju slobodu otići na rad u Njemačku, Francusku i druge razvijenije zemlje Europe (do 1960.- ih godina, napuštanje državnog teritorija se sprječavalo grubom silom i kažnjavalo kao kriminal), te brzi rast turizma na Jadranu samo donekle poboljšavaju situaciju. Sa početkom 1980.- ih godina Jugoslavija više ne uspijeva uredno podmirivati državni dug, u zemlji nastaju ozbiljne nestašice (struje, kave, benzina, higijenske vate, jestivog ulja, deterdženata za rublje) te nakon smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1980. godina iz godine u godinu slabi politička kohezija države.
U pokušaju razrješavanja međunacionalnih odnosa u Jugoslaviji, KPJ je istodobno sa dolaskom na vlast transformirala tu zemlju u federaciju.
| |||