Mineralne sirovine: razlika između inačica

što predstavlja 70% ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.<ref >name="ŽIVKOVIĆ, S.A. i dr., 2008. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet." </ref>

Pijesci su sedimenti sastavljeni od zrna veličine od 0,063 do 2 mm. Kvarcni pijesak je rastresita nevezana stijena koja se u osnovi sastoji od kvarcnih zrna.<ref name="SOBOTA">SOBOTA, I., 2009. Istraživanje mogućnosti oplemenjivanja kvarcnih pijesaka primjenom flotacije i magnetske separacije. Doktorska disertacija, Zagreb: Rudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu." </ref> Nastaje mehaničkim raspadanjem i kemijskom razgradnjom stijena koje sadrže kvarc – granita, pješčenjaka, kvarcita i dr.<ref name="SOBOTA, I., 2009. Istraživanje mogućnosti oplemenjivanja kvarcnih pijesaka primjenom flotacije i magnetske separacije. Doktorska disertacija, Zagreb: Rudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu." /> Kvarcni pijesak nalazimo u proizvodima koje svakodnevno koristimo, od limenki za pića do izolacije. Vrlo je važna mineralna sirovina u staklarskoj industriji, građevinskoj industriji, proizvodnji umjetnih gnojiva, filtera za pročišćavanje pitke i otpadne vode, kemijskoj industriji itd.

Rezerve kvarcnih sirovina u Hrvatskoj su velike, a nalazišta i pojave su zabilježeni u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Istri, Dalmaciji, Lici, Kordunu, Baniji, Podravini i Posavini. Premda su ležišta zabilježena diljem Hrvatske, najznačajnija su ona u slavonskim planinama i Moslavačkoj gori .<ref name="SOBOTA, I., 2009. Istraživanje mogućnosti oplemenjivanja kvarcnih pijesaka primjenom flotacije i magnetske separacije. Doktorska disertacija, Zagreb: Rudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu." />.

U sitnozrnate klastične sedimente ubrajaju se stijene koje se pretežno sastoje od čestica dimenzija praha i gline, dakle, manje od 0,063 mm. Pelitni sedimenti koji sadrže više od 2/3 glinovite komponente, s obzirom na stupanj litifikacije, poznati su pod imenom glina, kao nevezana, i glinjak kao vezana stijena.<ref name="TIŠLJAR">TIŠLJAR, J., 1994. Sedimentne stijene. Zagreb: Školska knjiga." </ref> [[Glina]] je sediment nastao raspadanjem različitih magmatskih, i silikatnih stijena pod djelovanjem atmosferalija i drugih utjecaja (mehaničko, kemijsko i organsko raspadanje). Sastoji se od čestica minerala glina (kaolinit, ilit, montmorilonit, haloazit, nontronit, itd.) i drugih primjesa: kvarca, hidroksida željeza, karbonata, glinenaca (ortoklasa), organskih ostataka.<ref>name="ZLATUNIĆ, R., 2006. Nastanak gline, tehnologija i mineralogija keramike. Histria archaeologica, 36/2005, str. 61-114."</ref>

Sol se u prirodi javlja u formi minerala halita. U lagunama, zaljevima i jezerima u područjima sa suhom i toplom klimom isparavanje (evaporacija) vode može biti brža od dotoka svježe vode. Time se koncentracija otopljenih soli stalno povećava, pa se kod određenih prezasićenja i temperature počinju izlučivati minerali određenim redoslijedom, među kojima je i halit (NaCl). Halit se taloži iz morske vode pri temperaturi od 30°C i povećanju saliniteta vode 10 puta, u odnosu na prosječan salinitet.<ref name="SLOVENEC">SLOVENEC, D., 2011. Opća mineralogija. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet." </ref> U Republici Hrvatskoj nema fosilnih ležišta soli i zbog toga se potreba za njom, kroz povijest, na području teritorija današnje države, podmirivala proizvodnjom iz morske vode i uvozom.

U prošlosti se sol proizvodila u mnogim većim ili manjim solanama. Potrebna koncenetracija za obaranje soli, u velikim bazenima, postizala se isparavanjem uslijed djelovanja Sunca i vjetra. Proces se sastojao od sljedećeg: prvo su se izdvajala teže topive soli, potom kuhinjska sol i na kraju lako topiva sol (gorki i higroskopni magnezijev klorid).<ref name="MARKOVIĆ">MARKOVIĆ, S., 2002. Hrvatske mineralne sirovine. Zagreb: Institut za geološka istraživanja." </ref> Naše najpoznatije solane nalaze se na Pagu, Ninu i Stonu.

[[Boksit]] je prirodni agregat sastavljen uglavnom od jednog, dvaju ili triju aluminijeva hidroksida, a to su: gibbsite, bemit, dijaspor. Sporedni minerali su kaolinitski minerali, ilitični material, hematite, goethite, kvarc i polimorfne modifikacije TiO2, rutil i anatas. Ako ne sadrži okside i hidrokside željeza ili fino raspršeni pirit, boksit je bijele ili prljavobijele boje. Goethit mu daje žutu boju, hematite crvenu, a pirit sivu. <ref name="SLOVENEC, D., 2011. Opća mineralogija. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet." />

Sve do posljednjih dva desetljeća, cement se proizvodio od lapora zvanog tupina s oko 76% CaCO3, koji je idealna smjesa za proizvodnju cementa. Smanjenjem količina ove sirovine, cement se nastavio proizvoditi miješanjem ostalih članova fliške serije: vapnenaca, lapora, gline, lesa, pješčenjaka i dr. Pri analizi prirodnih materijala utvrđuje se najčešće sadržaj CaCO3, te je stoga od izuzetne važnosti poznavanje korelacijske veze oksida u mineralnoj sirovini<ref >name="MATIJACA, M., VUJEC, S., 1990. Statistička interpretacija sirovina za cementnu industriju u Splitu. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 2. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet."</ref> .