August: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Julijevsko – Klaudijevska dinastija uz pomoć dodatka HotCat |
m →Vojska i vanjska politika: lektura |
||
Redak 117:
Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]] - moć iz [[Rimski senat|Senat]]a je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima.
Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u
Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[rimska legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85–87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]].
Redak 123:
S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4.]] godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je nanio [[Partsko Carstvo|partski]] časnik. Bez obzira na to August je sklopio mirovni sporazum s [[Partsko Carstvo|Partskim Carstvom]].<ref name="eck 95 96">Eck, 95–96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje.
Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u
==Ostavština==
| |||