Standardni jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
referencirane dopune |
||
Redak 1:
'''Standardni jezik''' je nadregionalni jezik svih slojeva društva.<ref>{{cite book|last=Stedje |first=Astrid |year=2001 |edition=5. |title=Deutsche Sprache gestern und heute : Einführung in Sprachgeschichte und Sprachkunde
'''Standardni jezik''' kodificiran je oblik [[jezik]]a. Pojam se često miješa s pojmom književnog ili literarnog jezika, npr. {{jezik|rus|literaturnyj jazyk}}, {{jezik|njem|Literatursprache}} ili {{jezik|franc|langue littéraire}} što nije ispravno iz dva razloga:▼
|language=njemačkom |location=München |publisher=Fink |pages=222 |isbn=3770525140 |oclc=491865109}}</ref> Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv njegova nastanka.<ref>{{cite book |last= Daneš |first=František |editor1-last=Ammon |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Dittmar |editor2-first=Norbert |editor3-last=Mattheier |editor3-first=Klaus J. (ur.) |title=Soziolinguistik: Ein internationales Handbuch zur Wissenschaft von Sprache und Gesellschaft II |publisher=Mouton de Gruyter |pages=1507 |chapter=Herausbildung und Reform von Standardsprachen |url= |series=Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft 3.2 |location=Berlin & New York |year=1988 |language=njemačkom |isbn=3-11-011645-6 |oclc=639109991}}</ref> Svojom nadregionalnošću standardni jezik se razlikuje od ''[[dijalekt|dijalekata]]'', koji su regionalni jezici. A svojstvom da obuhvaća sve slojeve društva standardni jezik se razlikuje od ''sociolekata'', koji su jezici pojedinih slojeva društva. To znači da standardni jezik ima šire područje prostiranja od dijalekata i od sociolekata. Zato se u definicijama standardnog jezika navodi da on natkriljuje dijalekte i sociolekte.<ref>{{cite book|last=Lewandowski |first=Theodor |year=1990| edition=5. izd. |title=Linguistisches Wörterbuch |language=njemačkom |series=Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 |location=Heidelberg & Wiesbaden |publisher=Quelle und Meyer |pages=1096 |isbn=3494021732}}</ref> Standardni jezici mogu biti monocentrični, kakav je [[japanski]], [[ruski]] ili [[islandski]], a mogu biti i [[Policentrični standardni jezik|policentrični]], kad različite nacije govore svaka svoju standardnu varijantu jednog zajedničkog standardnog jezika, kakav je slučaj s [[engleski]]m jezikom, [[njemački]]m, [[francuski]]m itd.<ref>{{cite book|last=Clyne |first=Michael G. |title=Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |url=http://books.google.hr/books?id=wawGFWNuHiwC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |publisher=Mouton de Gruyter |pages=481 |series= Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin & New York |year=1992 |language=engleskom |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=4. veljače 2013}}</ref>
* u [[književnost]]i se ne upotrebljava samo standardni jezik, rabi se i razgovorni jezik, žargoni i slično.▼
* standardni jezik nije u uporabi samo u [[Književnost|književnosti]], nego također i u znanosti, medijima.<ref>[[Dalibor Brozović]], Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb, 1970., str. 15</ref>▼
==
Između jezično različitih regija ili jezično različitih slojeva društva postoje poteškoće u [[komunikacija|komunikaciji]]. Kad se takve poteškoće u komunikaciji žele ukloniti, dolazi do standardizacije jezika. Tada se odabire jedan jezik za nadregionalni, i regije koje ga dotad nisu govorile i slojevi društva za koje dotad nije bio karakterističan počinju ga koristiti.<ref name=Kord>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=70, 73-74 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |accessdate=7. travnja 2014}}</ref>
Širenje standardnog jezika u svim regijama i slojevima društva, njegova ''implementacija'', omogućeni su time što je krajem 19. stoljeća uvedeno da je on obvezan u školama. Da bi se standardni jezik lakše učio, nastajala su ''kodificirajuća'' djela ([[gramatika|gramatike]], [[rječnik|rječnici]], [[pravopis]]i) koja su opisivala njegove ''uporabne norme''. Kodifikacija, dakle, nije izmišljanje i nametanje normi, nego ''„u normalnom slučaju je kodificiranje jezičnih normi zapisivanje zbroja onoga što je već prihvaćeno“''.<ref>{{cite book|last= Hundt |first=Markus |editor1-last=Lenz |editor1-first=Friedrich |editor2-last=Schierholz |editor2-first=Stefan (ur.) |title=Corpuslinguistik in Lexik und Grammatik |chapter=Grammatikalität – Akzeptabilität – Sprachnorm. Zum Verhältnis von Korpuslinguistik und Grammatikalitätsurteilen |language=njemačkom |publisher=Stauffenburg |pages=22 |url= |series=Stauffenburg Linguistik, Bd. 37 |location=Tübingen |year=2005 |isbn=3860577859}}</ref>
== Polifunkcionalnost standardnog jezika ==
Korištenje standardnog jezika u najraznovrsnijim područjima društvenog života, npr. u [[znanost]]i, [[novinarstvo|novinarstvu]], [[administracija|administraciji]], [[književnost]]i, svakodnevnoj komunikaciji itd., pokazuje da je on naspram dijalekata i sociolekata ''polivalentan'' i ''polifunkcionalan''. ''Polivalentnost'' se sastoji u tome da standardni jezik opslužuje sve sfere društvenog života. ''Polifunkcionalnost'' se sastoji u tome da je standardni jezik raslojen na funkcionalne stilove, a to su znanstveni, novinski, književnički, administrativni i [[razgovor]]ni stil.<ref name=Kord/>
▲
▲* u [[književnost]]i se ne upotrebljava samo standardni jezik,
▲* standardni jezik nije u uporabi samo u [[Književnost|književnosti]], nego također i u znanosti, administraciji, medijima.<ref>
== Vidi još ==
* [[
== Izvori ==
{{
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Jezikoslovlje]]▼
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/161156/dialect/27146/Standard-languages#ref393732 O standardnom jeziku u ''Encyclopedia Britannica''] {{eng icon}}
▲[[Kategorija:Jezikoslovlje]]
[[Kategorija:Jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi]]
| |||