Optika atmosfere: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Optika atmosfere |
Nastavio Optika atmosfere |
||
Redak 1:
[[datoteka:Double-alaskan-rainbow.jpg|mini|desno|300px|Dvostruka [[duga]].]]
[[datoteka:22.03.2008 Vega påske, kjilvær 088, jpg6.jpg|mini|desno|300px|[[Miraž]] na [[more|moru]].]]
'''Optika atmosfere''' je grana [[meteorologija|meteorologije]] koja proučava pojave nastale [[Refrakcija|lomom svjetlosti]], odbijanjem (refleksijom), [[Rayleighovo raspršenje|raspršivanjem]] i [[ogib]]om (difrakcija) [[svjetlost]]i u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, pasunce ili lažno Sunce, Sunčev stup, irizacija oblaka, glorija, zračno zrcaljenje, fatamorgana, miraž, pojava sumraka, alpskoga žara, treperenja zvijezda, zelenoga bljeska, astronomska i terestrička refrakcija, depresija [[obzor]]a i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik [[Nebeska sfera|nebeskoga svoda]], površine diska [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a pri njihovu izlaženju i zalaženju i dr. <ref> '''optika atmosfere''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=45343] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Duga ==
{{glavni|Duga}}
'''Duga''' je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih [[Luk (matematika)|kružnih lukova]], koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom i odbijanjem zraka svjetlosti u kapljicama [[kiša|kiše]]. Pojava se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada promatrač stoji okrenut leđima Suncu i gleda u smjeru toga zastora. [[Spektar (boja)|Spektralne boje]] duge poredane su od crvene na vanjskom rubu do plave na unutarnjem rubu. Kod sekundarne duge, kada se zraka svjetlosti dvaput odbija na unutarnjoj površini kapljice, poredak boja obrnut je, a jačina duge slabija. Središte luka leži na crti koja spaja promatračevo oko s izvorom svjetlosti, i to tako da otklon crvene zrake, zbog loma i odbijanja, iznosi 42[[Stupanj (kut)|°]], a za plavu zraku 40°, pa se pod tim kutovima i vidi luk glavne duge. Unutarnji luk sekundarne duge vidi se pod kutom od 52°. Duga se može pojaviti i na [[magla|maglenim]] kapljicama, raspršenim kapljicama [[vodopad]]a i na kapljicama [[Rosa|rose]] ('''bijela duga'''). Djelomično tumačenje glavne duge dao je već u 16. stoljeću [[Markantun de Dominis]], nešto poslije potpuno tumačenje dali su [[Rene Descartes]] i [[Isaac Newton]]. Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom [[George Biddell Airy]] (1837.) i austrijski meteorolog [[Josef Maria Pertner]] (1897.). <ref> '''duga''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=16489] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Miraž ==
{{glavni|Miraž}}
'''Miraž''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''mirage'', od ''mirer'' < [[Latinski jezik|lat]]. ''mirari'': čuditi se) je [[optika|optička]] [[pojava]] koja nastaje zbog loma svjetlosti u atmosferi, kada raslojavanje atmosfere nije jednoliko, pa nastaje totalno odbijanje (reflekija) svjetlosti među različito zagrijanim slojevima atmosfere, te svijanje zraka svjetlosti. Zbog toga se npr. [[planine]] i [[otok|otoci]] čine kao da su podignuti u visinu i odvojeni od površine Zemlje, predmeti se vide iskrivljeni, dvostruki, trostruki i drugo. Pri donjem je miražu konkavna strana zrake svjetlosti okrenuta prema gore, a pri gornjem miražu prema dolje. Među pojave miraža ubraja se i fatamorgana. <ref> '''miraž''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=41118] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Izvori ==
| |||