Inačica od 10. veljače 2014. u 22:36 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits prvo sređivanje ← Starija izmjena		Inačica od 20. rujna 2014. u 18:43 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Hebrejski kalendar''' (הלוח העברי) ili '''židovski kalendar''' je godišnji [[kalendar]] koji se koristi u [[judaizam\|judaizmu]]. On određuje dane [[~~židovski~~Židovske ~~praznik~~svetkovine\|židovskih praznika]], prikladne dijelove [[Tora\|Tore]] za javna čitanja, ''[[Yahrzeit]]e'' (nadnevke tugovanja za preminulim rođacima), i specifične dnevne [[Psalmi\|psalme]] koji se čitaju. Također je u službenoj uporabi u državi [[Izrael]]u. Koristila su se dva najvažnija oblika kalendara: opservacijski oblik koji se koristio prije [[Opsada Jeruzalema (70.)\|uništenja]] [[Jeruzalemski hram\|Drugog hrama]] godine 70. po. Kr., i temeljen na promatranju mjesečevih mijena, te oblik zasnovan na pravilima kojeg je prvi opisao [[Majmonid]] 1178. godine, a koji je usvojen u prijelaznom razdoblju između 70. i 1178. godine. "Suvremeni" oblik je [[lunisolarni kalendar]] temeljen na pravilima, sličan [[Kineski kalendar\|kineskom kalendaru]], koji mjeri mjesece definirane prema mjesečevim ciklusima kao i godine mjerene u sunčevim ciklusima, te različit od čisto lunarnog [[Islamski kalendar\|islamskog kalendara]] i gotovo čisto solarnog [[Gregorijanski kalendar\|gregorijanskog kalendara]]. S obzirom na oko 11 dana razlike između dvanaest lunarnih mjeseci i jedne [[solarna godina\|solarne godine]], kalendar se ponavlja u metoničkim [[Metonički ciklus\|19-godišnjim ciklusima od 235 lunarnih mjeseci]], s dodatnim lunarnim mjesecom koji se dodaje svake dvije ili tri godine, odnosno sedam puta svakih 19 godina. Kako se hebrejski kalendar razvio u oblasti istočno od [[Sredozemno more\|Sredozemlja]], referencije na godišnja doba se odnose na vrijeme i klimu [[Sjeverna polutka\|sjeverne polutke]]. Redak 53: Biblijske reference na prethebrejski kalendar uključuju deset mjeseci koji su identificirani brojem, a ne imenom. U dijelovima Tore koji se bave [[Noa\|Noom]] (konkretno Postanak 7:11, 8:4-5 i 8:13-14), implicirano je da su mjeseci dugi trideset dana.<ref>Kaže se da je potop počeo sedamnaestog dana drugog mjeseca, da je voda opadala nakon 150 dana i da se Arka zaustavila sedamnaestog dana sedmog mjeseca na [[Ararat]]u, što daje interval od 150 dana i pet mjeseci, tj. 30 dana po mjesecu</ref> Ne ukazuje se na ukupan broj mjeseci u godišnjem ciklusu. U dijelovima [[~~Hebrejska biblija~~Tanakh\|Hebrejske biblije]] (''Tanakh'') prije Babilonskog progonstva imenovana su samo četiri mjeseca: ''Aviv'' ("proljeće", što je vjerojatno prvobitno značilo "zrenje ječma"; prvi mjesec, današnji Nisan), ''[[Ziv]]'' (ili Zif - 1 Kraljevi 6:1 - "svetlost"; drugi mjesec, današnji Ijar), ''[[Ethanim]]'' ("snažno", u množini, vjerojatno se odnosile na jake kiše; sedmi mjesec, današnji Tišri), spominje se u Prvoj Knjizi o kraljevima 6:38, kao i ''[[Bul]]'' (ili Vul, osmi mjesec, danas Marhešvan). Sva ova imena su [[kanaan]]itska, barem dva su [[Fenicija\|feničanska]] (sjevernokanaanitska). Prema [[Knjiga Izlaska\|Knjizi Izlaska]] (Egzodus), prva zapovijed koju je hebrejski narod dobio kao nacija, bila je odrediti mladi, novi, mjesec. Izl. 12:2 tvrdi: "Ovaj mjesec bit će za vas prvi mjesec, bit će za vas prvi mjesec u godini". Ponavljanje zakona 16:1 spominje konkretan mjesec: "Drži mjesec klasja i svetkuj Pashu u slavu Gospodina, jer te je mjeseca klasja Gospodin, Bog tvoj, izveo iz Egipta, noću".

Hebrejski kalendar: razlika između inačica