Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: razlika između inačica

Iako se tijekom 1943. pomoću jake državne propagande na društvenom i kulturnom planu nastojao stvoriti privid konsolidacije [[NDH]], događaji na terenu upućivali su na upravo suprotnu situaciju. Riječ je o vidnom jačanju [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]] (NOV), što će se tijekom 1943. godine, a osobito nakon četvrte i [[peta neprijateljska ofenziva|pete »neprijateljske ofenzive«]] manifestirati velikim teritorijem tadašnje Hrvatske, koji je došao pod nadzor partizana. U razdoblju između veljače i travnja 1943. NOV je kontrolirala gotovo čitavu [[Lika|Liku]], osim grada [[Gospić]]a, [[banovinaBanovina|Banovinu]], [[Kordun]], [[Gorski kotar]] i sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] neko vrijeme i grad [[Split]]. Sukladno tometomu valjalo je na oslobođenom teritoriju jeustrojiti organiziraninstitucije životvlasti. S tim u skladu, na temelju odluka [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a u [[Bihać]]u (5. prosinca 1942.), u ličkom selu [[Ponor Korenički|Ponoru]] kod [[Korenica|Korenice]] 1. ožujka 1943. osnovan je ''Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske''. Jedan je od zadataka Inicijativnog odbora bilo rješavanje niza teških životnih problema na oslobođenom teritoriju,<ref>[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij229.nsf/AllWebDocs/mhaa Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), III. dio - Marija Bistrica kao umjetnički egzil] 12. prosinca 2002.</ref> te rukovođenje poslovima koji kvalificiraju Inicijativni odbor Zavnoha kao klicu budućega vrhovnog rukovodstva narodne vlasti u Hrvatskoj.<ref>[[Ferdo Čulinović]], »Razvitak ZAVNOH-a«, ''Historijski zbornik'', Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb, god. II (1949.), br. 1 – 4., str. 7. – 45., {{NSK-zapis|id=000032888}}, navod sa str. 18. {{Citat|Dakle, Inicijativni odbor ZAVNOH-a imao je pored organizovanja osnutka ZAVNOH-a još napose i zadaću da rukovodi poslovima narodne vlasti u Hrvatskoj. Sasvim je dakle osnovano, kada se i Inicijativni odbor ZAVNOH-a smatra klicom budućega vrhovnog rukovodstva narodne vlasti.|Čulinović, 1949., str. 18.}}</ref> Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske u sporazumu s Izvršnim odborom AVNOJ-a preuzeli su inicijativu za formiranje ZAVNOH-a (pismo od 5. prosinca 1942., a prvo zasjedanje ZAVNOH-a bilo je predviđeno nadnevka 30. siječnja 1943.).<ref name="IHRPH1">Hodimir Sirotković, gl. redakt., ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943.'', [Sv. 1.], Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1964., str. 17., 19., 43. i 44.</ref>