Crvena Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m lektura
Redak 37:
Dandolov je navod bliz [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], ali nije izravno prepisan iz poznate redakcije toga Ljetopisa. Najvažnija novost, koju Dandolo donosi u svom tekstu, jest ta, da se Zagorje ne zove "Surbia" nego "Chroatia", Hrvatska.<ref name="Domo" /> [[Ferdo Šišić]] je dobro primijetio, da ni u Ljetopisu popa Dukljanina naziv Surbia, kao ni Zagorje, nema političko ni etničko značenje nego samo geografsko, mjesno, ipak da ne bi tko navod "Surbia" krivo shvatio, Dandolo ga ispušta i veli, da se u njegovo vrijeme [[Zagora]], tj. Bosna, zove Hrvatska, i prema tome da čini sastavni dio hrvatskih narodnih zemalja.<ref>"Srbija (Surbia) je za Popa Dukljanina samo geografski pojam, a ne politički ili državni", Ferdo Šišić, Letopis 174.</ref>
 
Glasoviti talijanski humanist Flavije Biondo (Flavius Blondus, 1388. - 1463.) u svom poznatom djelu Povijesti prenosi gotovo od riječi do riječi ono, što je Dandolo napisao o duvanjskom saboru, dotično o Bijeloj i Crvenoj Hrvatskoj. Ovo Biondovo svjedočanstvo nema posebne povjesnepovijesne vrijednosti, jer prepisuje Andreu Dandola. Na koncu ipak Biondo zaključuje svoj navod svojim osobnim zaglavkom, koji nije uzeo iz Dandola.<ref name="Domo" /> Taj glasi: "...Raška i Bosna se smatraju krajevima kraljevstva Hrvatske". Ovo svjedočanstvo ima posebnu povjesnupovijesnu vrijednost, jer ono pokazuje, da se sredinom 15. stoljeća, kada je Biondo pisao svoje djelo, na zapadu smatrala [[Srednjovjekovna bosanska država|Bosna]], kojoj je tada pripadala i zapadna Raška, hrvatskom zemljom.<ref>... Rassiaque et Bosna pro regni Chroatiae regionibus habentur", Flavius Blondus 115r (177); Ferdo Šišić, Letopis 37.</ref>
 
== Orbini, Lučić i drugi izvori ==