Inačica od 9. ožujka 2013. u 07:59 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: Migrating 71 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q41560 (translate me) ← Starija izmjena		Inačica od 9. listopada 2014. u 07:56 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Staklenički efekt Novija izmjena →
Redak 1: {{Spajanje\|Efekt staklenika}} ~~{{izvor}}~~ [[Datoteka:Ucinak staklenika 1.png\|mini\|desno\|400px\|Prikaz izmjena [[energija]] i ravnoteže na Zemlji između izvora ([[Sunce]]), Zemljine površine, [[Zemljina atmosfera\|Zemljine atmosfere]] i neizbježnog gubitka u [[svemir]]. Mogućnost atmosfere da propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi molekulama [[staklenički plinovi\|stakleničkih plinova]] i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''.]] Zatopljenje klime popularno se zove '''efekt staklenika''' ili '''staklenički učinak'''. To je proces u kojem naš planet ne uspijeva održati ravnotežu između [[Sunčeva energija\|energije]] prikupljene sa [[Sunce\|Sunca]] i topline izračene u [[svemir]]. Plinovi čija je koncentracija porasla zagađenjem [[atmosfera\|atmosfere]] odbijaju dio topline natrag na [[Zemlja\|Zemlju]], što izaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se u [[staklenik\|stakleniku]], pa odatle i naziv. '''Staklenički efekt''', '''staklenički učinak''', '''efekt staklenika''' ili '''učinak staklenika''' je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva [[Zemljina atmosfera\|Zemljine atmosfere]] selektivnim propuštanjem [[toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]]: atmosfera propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu. Najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi [[molekula]]ma [[vodena para\|vodene pare]], [[ugljikov dioksid\|ugljikovog dioksida]], te u manjoj mjeri nekih drugih plinova ([[klorofluorougljici]], [[metan]] i drugi) i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji. Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73 °C. Zbog povećanog stvaranja ugljikovog dioksida industrijskim procesima ([[industrijska revolucija]]) posljednjih se stotinjak godina učinak staklenika povećava i dovodi do općeg zagrijavanja atmosfere, a samim time i [[Klimatske promjene\|klimatskih promjena]]. <ref> '''efekt staklenika (učinak staklenika)''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17109] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> To je proces u kojem naš planet ne uspijeva održati ravnotežu između [[Sunčeva energija\|energije]] prikupljene sa [[Sunce\|Sunca]] i topline izračene u [[svemir]]. Plinovi čija je koncentracija porasla [[Onečišćavanje zraka\|zagađenjem atmosfere]] odbijaju dio topline natrag na [[Zemlja\|Zemlju]], što izaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se u [[staklenik\|stakleniku]], pa odatle i naziv. = Uzroci nastanka stakleničnih plinova = Line 14 ⟶ 15: [[Ocean]]i također igraju veliku ulogu jer akumuliraju ogromnu količinu topline i određuju [[klima]]tska zbivanja u atmosferi. Stoga su vrlo bitan činitelj u predviđanjima promjena klime. Međutim, ova saznanja imaju i pozitivnu stranu. Predviđanja govore da bi smanjenje zagađenja zraka navedenim plinovima i aerosolima bilo neusporedivo bitnije i jednostavnije od smanjenja CO<sub>2. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Klimatologija]] [[Kategorija:Atmosfera]] [[Kategorija:Ekologija]] {{Link FA\|pl}}

Učinak staklenika: razlika između inačica