Učinak staklenika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Staklenički efekt |
nadopunio Staklenički efekt |
||
Redak 12:
[[datoteka:Titan globe.jpg|mini|desno|300px|Učinak staklenika na [[Titan (mjesec)|Titanu]] posljedica je [[metan]]a.]]
[[datoteka:Kyoto_Protocol_participation_map_2009.png|mini|300px|desno|Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale [[Protokol iz Kyota|Kyoto protokol]], žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile.]]
'''Staklenički efekt''', '''staklenički učinak''', '''efekt staklenika''' ili '''učinak staklenika''' je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] selektivnim propuštanjem [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]]: atmosfera propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu. Najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi [[molekula]]ma [[vodena para|vodene pare]], [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], te u manjoj mjeri nekih drugih plinova ([[klorofluorougljici]], [[metan]] i drugi) i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji. Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73 °C. Zbog povećanog stvaranja ugljikovog dioksida industrijskim procesima ([[industrijska revolucija]]) posljednjih se stotinjak godina učinak staklenika povećava i dovodi do općeg zagrijavanja atmosfere, a samim time i [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. <ref> '''efekt staklenika (učinak staklenika)''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17109] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> To je proces u kojem naš planet ne uspijeva održati ravnotežu između [[Sunčeva energija|energije]] prikupljene sa [[Sunce|Sunca]] i topline izračene u [[svemir]]. Plinovi čija je koncentracija porasla [[Onečišćavanje zraka|zagađenjem atmosfere]] odbijaju dio topline natrag na [[Zemlja|Zemlju]], što izaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se u [[staklenik|stakleniku]], pa odatle i naziv.
Line 43 ⟶ 45:
== Protokol iz Kyota ==
{{glavni|Protokol iz Kyota}}
'''Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju [[UN|Ujedinjenih naroda]] o promjeni klime''' dodatak je [[međunarodni ugovor|međunarodnom sporazumu]] o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije [[ugljični dioksid|ugljikovog dioksida]] i drugih [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Do sad ga je potpisalo 170 država i vladinih organizacija (stanje: prosinac [[2006]].). Protokol je stupio na snagu [[16. veljače]] [[2005]]., kada ga je ratificirala [[Rusija]]. Države koje su ga ratificirale čine 61% zagađivača. Protokol je otvoren za potpisivanje u [[japan]]skom gradu [[Kyoto|Kyotu]] u organizaciji Konvencije [[UN|Ujedinjenih naroda]] za klimatske promjene (UNFCCC), [[11. prosinca]] [[1997]]. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratificira najmanje 55 država i da države koje su ratificirale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo [[16. veljače]] [[2005]]., kada je Protokol ratificirala [[Rusija]].
Protokolom se smanjuje ispuštanje 6 stakleničkih [[plin]]ova: [[ugljični dioksid|ugljikovog dioksida]], [[metan]]a, [[Dušikovi oksidi|dušikovog oksida]], fluoriranih [[ugljikovodici|ugljikovodika]], perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. U posljednjih nekoliko desetljeća, koncentracije stakleničkih plinova u [[atmosfera|atmosferi]] povećale su se zbog izgaranja [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] u industriji, prometu itd., što je pridonijelo [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] i [[klima]]tskim promjenama. [[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su ratificirati protokol iz Kyota. [[Greenpeace]] smatra da je protokol postavio preskromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci.
== Izvori ==
| |||