Cithara octochorda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Cithara octochorda: podaci o nazivu, dispoziciji građe i općenito o zborniku
Redak 1:
'''Cithara octochorda''' je tiskani [[zbornik]] [[crkvena glazba|crkvenih napjeva]] na [[kajkavsko narječje|kajkavskom narječju]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i na [[latinski jezik|latinskom jeziku]].
 
==Naziv zbornika i dispozicija građe==
Zbornik je iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Najopsežniji je zbornik takve vrste na hrvatskom jeziku iz tog razdoblja.
Naziv ''Cithara octochorda'' ([[kitara]] s osam žica) ima simboličko značenje. Naime, napjevi su raspoređeni unutar osam odsjeka koji uglavnom slijede liturgijski [[kalendar]]. Prvi odsjek sadrži [[advent]]ske, drugi [[božić]]ne, treći [[korizma|korizmene]], četvrti [[uskrs]]ne, peti [[nedjelja|nedjeljne]], šesti [[Marija (majka Isusova)|marijanske]], sedmi [[svetac|svetačke]] i osmi mrtvačke napjeve.
 
==O zborniku==
== Izvori i vanjske poveznice ==
Zbornik datira iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i najopsežniji je zbornik takve vrste na hrvatskom jeziku iz tog razdoblja. Doživio je tri izdanja: prva dva u [[Beč]]u [[1701.]] i [[1723.]], a treće u [[Zagreb]]u [[1757.]] godine. Svako novo izdanje je opširnije od prethodnog. Sastavljač zbornika nije spomenut ni u jednom izdanju, međutim, [[Vinko Žganec]] i [[Albe Vidaković]] smatraju da bi to mogao biti zagrebački kanonik Toma Kovačević u slučaju prva dva izdanja dok bi sastavljač trećeg izdanja, prema mišljenju [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]], mogao biti Mihalj Šilobod-Bolšić, autor priručnika za učenje gregorijanskog korala ''Fundamentum cantus gregoriani'' (1760.).
*Ivana Jurenec: Musica sacra, [[Hrvatsko slovo]], petak, 28. listopada 2011., str. 19.
 
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vij212.nsf/AllWebDocs/kajkavstina Perić Kempf, Bosiljka: »Autentična kajkavština«, u: ''VIJENAC'', Zagreb: Matica hrvatska, 2002, br. 212.]
Napjevi su zapisani na četiri crte. U oba bečka izdanja korištena je kvadratna koralna notacija dok su u zagrebačkom (trećem) izdanju napjevi zabilježeni koralnom notacijom romboidnog tipa. Zagrebačko izdanje tiskano je u tiskari Antuna Reinera na narudžbu zagrebačke stolne crkve.
 
==Literatura==
*Andreis, Josip: ''Povijest glazbe'', sv. 4, Zagreb: SNL, 1974., str. 160-164.
*"Cithara octochorda ", u: Kovačević, Krešimir (ur.), ''Leksikon jugoslavenske muzike'', sv. 1, Zagreb: JLZ, 1984., str. 132-133.
*Moguš, Milan – Županović, Lovro (ur.), ''Cithara octochorda. Zagreb 1757<sup>3</sup>. Faksimilni pretisak'' (= ''Djela HAZU'', knj. 75, sv. 1), Zagreb: HAZU – ICG "AVi" – HDCG, 1998. ISBN 953-6653-03-6 (cjelina: ISBN 953-6653-02-8)
*Moguš, Milan – Županović, Lovro (ur.), ''Cithara octochorda. Zagreb 1757<sup>3</sup>. Komentari i studije'' (= ''Djela HAZU'', knj. 75, sv. 2), Zagreb: HAZU – ICG "AVi" – HDCG, 1998. ISBN 953-6653-04-4 (cjelina: ISBN 953-6653-02-8)
*Stipčević, Ennio: ''Hrvatska glazba'', Zagreb: ŠK, 1997., str. 123-124. ISBN 953-0-60572-2
 
== Izvori i vanjskeVanjske poveznice ==
*[http://proleksis.lzmk.hr/15489/ Proleksis enciklopedija: Cithara octochorda]
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11983 Hrvatska enciklopedija: Cithara octochorda]
*[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=835 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Cithara octochorda]
*[http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/index.html Župa sv. Križa - Josip degl'Ivegllio: »Cithara octochorda 1701-2001«]
 
{{mrva-glazba}}
 
[[Kategorija:Crkvena glazba]]
[[Kategorija:Hrvatska glazba]]