Atmosfera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Atmosfera |
nadopunio Atmosfera |
||
Redak 7:
[[datoteka:Nacreous_clouds_Antarctica.jpg|mini|desno|300px|[[Polarni stratosferski oblaci]].]]
[[datoteka:Slojevi_atmosfere.png|mini|300px|desno|Slojevi atmosfere i promjene [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a s [[Nadmorska visina|visinom]].]]
[[datoteka:Magnetosfera 1.png|mini|desno|300px|Prikaz Zemljine [[magnetosfera|magnetosfere]]. [[Sunčev vjetar]] teče od lijeva na desno.]]
'''Atmosfera''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἀτμός'': dah, para + [[sfera]]) je [[plin]]oviti omotač oko [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili nekog drugog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. Većina planeta ima neki oblik atmosfere, a rjeđe plinoviti omotač mogu imati i neki mjeseci poput [[Titan (mjesec)|Titana]] koji kruži oko [[Saturn (planet)|Saturna]]. Atmosfera nije statički sustav oko nebeskih tijela, već se mijenja u vremenu (promatrano na skali [[Geološko razdoblje|geoloških razdoblja]] poput [[Eon (geologija)|eona]] i [[Era|era]]). Na primjer, [[Zemljina atmosfera|atmosfera Zemlje]] u njezinih prvih 500 milijuna godina značajno se razlikovala od današnje, kada su prevladavali otrovnih [[sumpor]]ni i [[dušik]]ovi spojevi. Također, smatra se da je [[Mars (planet)|Mars]] u prvih nekoliko stotina milijuna godina svoje geološke povijesti imao znatno gušću atmosferu nego li je to danas slučaj, no zbog male mase [[planet]]a, djelovanja [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]] i hladnoće veći dio je odnešen u međuplanetarni prostor ili je zamrznut. Atmosfera [[Sunce|Sunca]] i ostalih [[zvijezda]] sastoji se od plinovite mase iznad [[fotosfera|fotosfere]]. Atmosferu imaju i svi planeti [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]], osim [[Merkur]]a, na kojem plinovi postoje samo u neznatnim količinama. <ref> '''atmosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Line 27 ⟶ 31:
Iznad troposfere nalazi se 1 do 2 km debeo prijelazni sloj, [[tropopauza]], gdje se temperatura zraka gotovo ne mijenja, a zatim na visinama sve do 50 km stratosfera, u kojoj temperatura u prosjeku najprije lagano, a potom naglije raste te na svojem vrhu doseže vrijednosti kao pri tlu. U najvišim dijelovima troposfere te u donjim dijelovima stratosfere vjetrovi mogu dosegnuti brzine i do 400 [[Kilometar na sat|km/h]] ([[mlazna struja]]). Na visinama između 20 i 30 km katkad se pojavljuju [[Polarni stratosferski oblaci|sedefasti oblaci]], sastavljeni od čestica [[led]]a.
==== Mezosfera ====
{{glavni|Mezosfera}}
Atmosferski sloj između 50 i 80 km naziva se mezosfera. U njemu temperatura zraka opada s visinom da bi na vrhu sloja dosegnula vrijednosti od –85 do –90 °C. Na visinama između 75 i 90 km mogu se u sjevernim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] rijetko vidjeti i svjetleći noćni oblaci (srebrnasti oblaci) sastavljeni vjerojatno od [[led]]a istaložena na [[meteor]]noj prašini.
==== Termosfera ====
{{glavni|Termosfera}}
Iznad 80 km pa sve do 500 km proteže se termosfera, u kojoj temperatura ponovno raste s visinom. Sloj između 60 i 400 km naziva se i [[ionosfera]], zato što postoji više [[ion]]iziranih slojeva zraka nastalih djelovanjem [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]], [[rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], te naglih struja [[elektron]]a sa Sunca ([[Sunčev vjetar]]). U sloju između 60 i 90 km postoji tzv. D-sloj, između 90 i 150 km E-sloj (sloj Heaviside-Kennely) te na visinama između 150 i 400 km F-sloj (Appletonov sloj). Ti slojevi provode [[električna struja|električnu struju]] i reflektiraju [[radio valovi|radio valove]] sa Zemlje. Prije pojave umjetnih telekomunikacijskih [[satelit]]a, to je bio jedini mogući način bežičnog prijenosa radio valova na velike udaljenosti. Svjetlo [[meteor]]a počinje se vidjeti već na visinama od 170 km, dok se [[polarna svjetlost]] pojavljuje na visinama između 70 i 1000 km.
==== Egzosfera ====
{{glavni|Egzosfera}}
Iznad ionosfere, sve do udaljenosti od nekih 9 600 km, proteže se egzosfera; unutar nje na visinama iznad 500 km započinje [[magnetosfera]], u kojoj struje naelektrizirane čestice zraka pod djelovanjem [[Zemljino magnetsko polje|Zemljina magnetskoga polja]], a [[ionizacija]] je toliko jaka da čestice čine [[plazma|plazmu]] (smjesa nabijenih [[ion]]a i negativnih [[elektron]]a). Posebno je visoka koncentracija nabijenih čestica u sloju između 3000 i 15 000 km ([[Van Allenovi pojasi zračenja]]). Granica magnetosfere različito je udaljena od Zemlje, ovisno o položaju prema Suncu: drži se da se ta granica (magnetopauza) nalazi približno 60 000 km prema Suncu, a daleko više na suprotnoj strani, što pak ovisi o aktivnosti Sunca. Izvan toga prostora jakost magnetskog polja jednaka je jakosti magnetskog polja u interplanetarnom prostoru pa se drži da tu prestaje utjecaj Zemlje i počinje međuplanetarni prostor.
== Izvori ==
| |||