Atmosfera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Atmosfera |
nadopunio Atmosfera |
||
Redak 11:
[[datoteka:Magnetosfera 1.png|mini|desno|300px|Prikaz Zemljine [[magnetosfera|magnetosfere]]. [[Sunčev vjetar]] teče od lijeva na desno.]]
[[datoteka:NASA and NOAA Announce Ozone Hole is a Double Record Breaker.png|mini|desno|300px|Slika najveće [[ozonske rupe]] nad [[Antarktik]]om ikad snimljena (rujan 2006.)]]
[[datoteka:Air .pollution 1.jpg|mini|desno|300px|[[Elektrana]] u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]]]
'''Atmosfera''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἀτμός'': dah, para + [[sfera]]) je [[plin]]oviti omotač oko [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili nekog drugog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. Većina planeta ima neki oblik atmosfere, a rjeđe plinoviti omotač mogu imati i neki mjeseci poput [[Titan (mjesec)|Titana]] koji kruži oko [[Saturn (planet)|Saturna]]. Atmosfera nije statički sustav oko nebeskih tijela, već se mijenja u vremenu (promatrano na skali [[Geološko razdoblje|geoloških razdoblja]] poput [[Eon (geologija)|eona]] i [[Era|era]]). Na primjer, [[Zemljina atmosfera|atmosfera Zemlje]] u njezinih prvih 500 milijuna godina značajno se razlikovala od današnje, kada su prevladavali otrovnih [[sumpor]]ni i [[dušik]]ovi spojevi. Također, smatra se da je [[Mars (planet)|Mars]] u prvih nekoliko stotina milijuna godina svoje geološke povijesti imao znatno gušću atmosferu nego li je to danas slučaj, no zbog male mase [[planet]]a, djelovanja [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]] i hladnoće veći dio je odnešen u međuplanetarni prostor ili je zamrznut. Atmosfera [[Sunce|Sunca]] i ostalih [[zvijezda]] sastoji se od plinovite mase iznad [[fotosfera|fotosfere]]. Atmosferu imaju i svi planeti [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]], osim [[Merkur]]a, na kojem plinovi postoje samo u neznatnim količinama. <ref> '''atmosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Line 53 ⟶ 57:
Mjerenja stanja atmosfere pri tlu provode se u [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]], na visinama do 40 km radiosondama, [[zrakoplov]]ima i [[balon]]ima, dok se [[Raketa|rakete]], koje nose meteorološke instrumente i preko [[Radio|radija]] javljaju podatke na Zemlju, upotrebljavaju za istraživanja atmosfere do visine od oko 800 km. U novije doba mjerenja stanja atmosfere u cijelome sloju od tla do kakvih 900 km provode se meteorološkim [[satelit]]ima i satelitima za praćenje stanja čovjekova [[okoliš]]a.
=== Onečišćavanje zraka ===
{{glavni|Onečišćavanje zraka}}
Svaki otklon sastava atmosfere od prirodnih uvjeta zbog prisutnosti drugih plinova, para ili lebdećih čestica u koncentracijama koje ne uzrokuju izravnu štetu za ljude, faunu ili floru zovemo onečišćenjem atmosfere. Ako se ljudskom djelatnošću dostigne ili prekorači granica tolerancije, tako da se prisutnošću stranih tvari u atmosferi ugrožava [[biosfera]] ili ljudsko [[zdravlje]], govori se o zagađivanju (zagađenju) atmosfere. Ljudskom djelatnošću u atmosferu dospijevaju različite tvari, među kojima su najvažnije [[sumpor]]ni i [[dušik|dušični]] spojevi, [[organski spojevi]], halogenidi, [[ugljikov monoksid]], čestične i [[radioaktivnost|radioaktivne tvari]]. Dio tih tvari ne stiže u atmosferu primarnom emisijom, nego nastaje u zagađenoj atmosferi kao posljedica kemijskih ili fotokemijskih reakcija (npr. [[ozon]] u nižim slojevima troposfere). Emisija ili nastajanje takvih tvari u atmosferi uzrokuje oštećenja na biljkama i materijalima, štetno djeluje na ljudsko zdravlje i mijenja prirodna svojstva atmosfere. Atmosfera apsorbira glavninu zračenja iz svemira i tako zaštićuje organizme na Zemlji od njegova štetna djelovanja. Također apsorbira glavninu Sunčeva elektromagnetskoga zračenja, propuštajući samo zračenje u području valnih duljina od 300 do 2500 [[metar|nm]] (blisko [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]], vidljivo i blisko [[infracrveno zračenje]]). Apsorpcijom [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] valnih duljina manjih od 300 nm onemogućuje se štetno djelovanje ultraljubičastog zračenja na žive organizme.
== Izvori ==
| |||