Sovjetski Savez: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
uslijed > zbog, uskl. *Belo*? Treba vidjeti kojim redom navoditi države u sastavu SSSR-a, zadnje ih je bilo 15. Treba vidjeti kako navesti države sljednice, kronološkim tijekom proglašavanja neovisnosti od SSSR-a? Iako je Ruska Fed. jedini u UN-u.
Redak 38:
|s3 = [[Ukrajina]]
|flag_s3 = Flag of Ukraine.svg
|s4 = [[MoldovaMoldavija]]
|flag_s4 = Flag of Moldova.svg
|s5 = [[Gruzija]]
Redak 65:
|zastava = Flag of the Soviet Union.svg
|zastava_i = Zastava Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
|zastava_tip = državna zastava
|grb = Coat_of_arms_of_the_Soviet_Union.svg
|grb_i = Grb Sovjetskog Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
|grb_tip = državni grb
|mapa = Union of Soviet Socialist Republics (orthographic projection).svg
|glavni_grad = [[Moskva]]
Line 112 ⟶ 114:
 
== Povijest ==
Sovjetski Savez je došao na mjesto [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]], čiji je zadnji monarh, car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] vladao do [[1917]]. Sovjetski Savez je osnovan u prosincu [[1922]]. kao savez [[Sovjetska Rusija|ruskeRuske]], [[Ukrajinska SSR|ukrajinskeUkrajinske]], [[Bjeloruska SSR|bjeloruskeBjeloruske]] i [[TranskavkaskaZakavkaska SFSR|Zakavkaske]] [[sovjetska socijalistička republika|transkavkaskeSovjetske sovjetskeSocijalističke republikeRepublike]], na čijem čelu su bile [[Boljševici|boljševičke stranke]].
 
Revolucionarna aktivnost u Rusiji počela je [[Dekabristički ustanak|Dekabrističkim ustankom]] godine [[1825]]. Iako je [[kmetstvo]] ukinuto [[1861.]], njegovo je ukidanje postignuto pod uvjetima koji su bili nepovoljni za seljake, i ohrabrili su revolucionare. Parlament, [[Duma]], osnovan je [[1906.]], ali politički i socijalni nemiri nastavljeni su i pogoršani tijekom [[Prvi svjetski rat|PrvogPrvoga svjetskog rata]] uslijedzbog vojnih poraza i nestašice hrane.
 
Spontani narodni ustanak u [[Petrograd]]u, kao odgovor na ratno raspadanje ruskog blagostanja i morala, kulminirao je obaranjem carske vlade u ožujku [[1917]]. ([[Februarska revolucija|Veljačka revolucija]]). Autokracija je zamijenjena privremenom vladom, čije su vođe namjeravali uspostaviti [[Demokracija|demokraciju]] u Rusiji i nastaviti sudjelovanje u savezničkim ratnim naporima. U isto vrijeme su se u zemlji raširili radnički savjeti ([[sovjet]]i), kako bi osigurali prava radničke partije. Radikalni [[boljševici]], pod vodstvom [[Lenjin|Vladimira Lenjina]], zalagali su se za [[socijalizam|socijalističku]] revoluciju u sovjetima i na ulicama. Oni su preuzeli vlast od Privremene vlade u studenom [[1917.]] u tzv. [[Oktobarska revolucija|OktobarskojListopadskoj revoluciji]]. Tek poslije dugog i krvavog [[Ruski građanski rat|ruskogruskoga građanskog rata]] ([[1918]]. - [[1922]].), koji se sastojao i u borbi vladinih snaga i stranih trupa u raznim dijelovima Rusije, osiguran je novi [[Komunizam|komunistički]] režim. [[Mir u Rigi|Mirom u Rigi]], početkom [[1921]]., podijeljen je i sporni teritorij u [[Bjelorusija|BelorusijiBjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] između [[Poljska|Poljske]] i Sovjetske Rusije.
 
Od svojih prvih godina, vlada Sovjetskog Saveza bila je utemeljena na jednostranačkoj vlasti komunista, kako su boljševici sebe nazivali od ožujka [[1928]]. Poslije neobične ekonomske politike [[Ratni komunizam|ratnog komunizma]] za vrijeme građanskog rata uvedena je [[Nova ekonomska politika]] kada je sovjetska vlada tijekom 1920-ih dozvolila postojanje određene privatne ekonomske aktivnosti uz nacionaliziranu industriju, a potpuno oduzimanje hrane na selu zamijenila porezom u hrani. Rasprava o budućnosti gospodarstva pružila je podlogu sovjetskim vođama za borbu oko vlasti nakon Lenjinove smrti [[1924]]. Postupnom konsolidacijom svog utjecaja i izoliranjem rivala unutar stranke, osobito Lenjinovog očitijeg nasljednika [[Lav Trocki|Lava Trockog]], [[Josif Staljin]] je postao samostalni vođa Sovjetskog Saveza krajem 1920-ih.