Razlika između inačica stranice »Željko Jozić«

Dodana 173 bajta ,  prije 6 godina
m
m
Rodio se je 21. svibnja 1970.<ref>http://ihjj.hr/profile/zeljko-jozic/27/ (pristupljeno 21. svibnja 2013.)</ref> godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao [[lektor]] i jezični savjetnik, ali i kao [[novinar]] za potrebe jezičnih emisija. Kao lektor radio je i u [[Jutarnji list|''Jutarnjemu listu'']].<ref name="JL">Tomislav Čadež, <span class="plainlinks">[http://www.jutarnji.hr/institut-za-jezik-krece-u-rjesavanje-20-godisnjeg-kaosa--pocinjemo-raditi-novi-pravopis-/1037732/ ''Povijesni projekt Instituta za hrvatski jezik: Počinjemo raditi novi pravopis!'']</span>, Jutarnji list, Europa digital d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 28. lipnja 2012. {{--}} pristupljeno: 18. listopada 2014.</ref> Godine 1996. diplomirao je s temom o jeziku proznih djela [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (povjerenstvo: prof. dr. [[Marko Samardžija]], mentor, prof. dr. [[Josip Silić]], prof. dr. [[Ivo Pranjković]]). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
 
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. [[Mira Menac-Mihalić]], mentorica, dr. sc. [[Vida Barac-Grum]], dr. sc. [[Mijo Lončarić]]).
 
Od 2003. godine prelazi na institutski projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sa zadaćom digitalizacije istoimena rječnika. U dvogodišnjem razdoblju digitalizirao je šest svezaka Rječnika te preostala četiri računalno ujednačio (sveukupno 10 svezaka).
 
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. [[Ljiljana Kolenić]]). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz to je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino'' koji obaseže 1316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.
 
Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).
Od 2003. do 2006. sudjelovao u radu Povjerenstva za odobravanje udžbenika hrvatskoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a pri istom ministarstvu od ožujka 2010. do ožujka 2012. bio je član Stručnoga povjerenstva za znanstveno izdavaštvo. U razdoblju od 2005. do 2007. recenzent je nekoliko osnovnoškolskih udžbenika hrvatskoga jezika za [[Školska knjiga|Školsku knjigu]]. Bio je jezični savjetnik i lektor medijskih ili izdavačkih kuća i ustanova: Hrvatska radiotelevizija, [[Europapress Holding|EPH]], [[Hrvatska akademska i istraživačka mreža|CARNet]], [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa]], Masmedia, Continuum, Millenium promocija, Nova arka, Disput i brojnih drugih.
 
Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva, a izvršni je urednik ''Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' za broj 37. (sv. 1 i 2). Od 2012. godine glavnimglavni je urednikomurednik ''Rasprava: časopisaČasopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje''.
 
Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradbu [[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|''Hrvatskoga pravopisa'' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Kao autori izabrani su isključivo institutski znanstvenici, a radna inačica postavljena je na mrežne stranice Instituta uz poziv na javnu raspravu koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja. Konačna inačica predstavljena je javnosti 27. lipnja 2013. godine i od toga je dana trajno javno dostupna na mrežnoj adresi '''<tt>pravopis.hr</tt>.
 
Od jeseni 2013. godine predavač je grupe kolegija hrvatskoga jezika na prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment ''Edward Bernays'' u Zagrebu.
 
Od studenoga 2013. godine član je Upravnoga vijeća [[Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja|Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja]].
 
Od 2013. godine član je Stalnog odbora za humanističke znanosti Hrvatske zaklade za znanost <ref>http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=85 Hrvatska zaklada za znanost - stalni odbori područja</ref>.
Idejni je začetnik te glavni i odgovorni urednik časopisa [[Hrvatski jezik (časopis)]], jedinoga znanstveno-popularnoga časopisa o hrvatskome jeziku. 
 
Idejni je začetnik te glavni i odgovorni urednik časopisa [[Hrvatski jezik (časopis)|''Hrvatski jezik'']], jedinoga znanstveno-popularnoga časopisa o hrvatskome jeziku. 
 
U lipnju 2014. godine nakon provedenoga postupka izbora imenovan je docentom južnoslavenskih jezika Sveučilišta u Helsinkiju.
 
Zajedno sa svim suautorima kao idejni začetnik i glavni urednik ''Hrvatskoga pravopisa '' dobitnik je najvišeg državnog priznanja u području odgoja i obrazovanja [[Nagrada Ivan Filipović|Nagrade ''Ivan Filipović'']] za znanstveni i stručni rad za 2013. godinu.
 
== Djela ==
129

uređivanja