Schleswig-Holstein: razlika između inačica

{{Njemačka pokrajinasavezna zemlja

'''Schleswig-Holstein''' ([[Donjonjemački jezik|Niskonjemački]]: ''Sleswig-Holsteen'', [[sjevernofrizijski]]:''Slaswik-Holstiinj'', [[danski]] : ''Slesvig-Holsten'') je najsjevernija [[Njemačke savezne zemlje|savezna pokrajinazemlja]] [[Njemačka|SR Njemačke]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Kiel]] je postao glavni grad pokrajinezemlje Schleswig-Holstein. Prije je Kiel samo bio glavno sjedište pruskog predsjednika i sjedište vlade je tada bilo u [[Schleswig]]u. Schleswig-Holstein je s površinom od 15.761,4 km² najmanja pokrajinazemlja nakon [[Saarland]]a. Na sjeveru granici s [[Danska|Danskom]] a na jugu s njemačkim pokrajinamazemljama [[Hamburg]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]] te na jugoistoku s pokrajinomzemljom [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]].

Schleswig-Holstein je južni dio poluotoka Jutland i sjeverni dio sjevernonjemačkog nizozemlja i nalazi se između [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Gradić [[Nortorf]] geografska je sredina pokrajinezemlje.

Schleswig-Holstein se u povijesti dijelio na sljedeće pokrajinezemlje:

PokrajineZemlje Schleswig i Holstein dijelile su rijeke [[Eider]] i [[Levensau]] koje su isto tako označavale sjevernu granicu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] (propalo [[1806]].) tj. Njemačke Konfederacije ([[1864]].). Nakon što su se vojvodine Schleswig i vojvodine Holstein ujedinile i postale pruska provincija, vojvodina Lauenburg se [[1876]]. pridružila i imala status [[okrug]]a u Schleswig-Holsteinu.

Schleswig-Holstein ima od zapadnih njemačkih saveznih pokrajinazemalja najmanji postotak (1994: 5,1%) stranaca, razlog tome je geografski položaj i slabi napredak gospodarstva. Od 140.000 stranaca je 22 % iz zemalja stare Europske Unije. Najveću grupu stranca sa 42.000 prave [[Turska|Turci]], a njima slijedi s 14.000 stranci s područja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]].

26. veljače [[1946]]. britanske okupacijske vlasti imenovale su u Schleswig-Holsteinu pokrajinskuzemaljsku vladu. Dan prije Saveznici su i formalno ukinuli Prusku. I s time Schleswig-Holstein nije više bio pruska provincija. Tek 23. kolovoza [[1946]]. osnovana je samostalna zemlja Schleswig-Holstein, s odobrenjem saveznika, s glavnim gradom [[Kiel]]om. 20. travnja [[1947]]. je izabrana prva pokrajinskazemaljska vlada, koja je pokrajinskomzemaljskim propisom iz [[1949]]., odlučila da Schleswig-Holstein od 12. siječnja [[1950]]. bude jedna od saveznasaveznih pokrajinazemalja Njemačke.

Najveća prirodna nepogoda u bližoj povijesti pokrajinezemlje je bila snježna katastrofa iz 1978./79.

Najveći skandal u poslijeratnoj povijesti je bila [[Barschel-Afera]] iz 1987./88., koja je imala svoj nastavak [[1993]]. u [[Afera ladica|Aferi ladica]], morao je pokrajinskizemaljski premijerpredsjednik vlade [[Björn Engholm]] dati ostavku. Njegova nasljednica je bila [[Heide Simonis]], koja je dosada jedina žena koja je ikada bila na tom mjestu.

U ožujku [[2005]]. Schleswig-Holstein je opet bio u središtu interesa, kad Heide Simonis spektakularno nije opet izabrana za predsjednicu pokrajinskezemaljske vlade od stane pokrajinskogzemaljskog saboraparlamenta (''Landtag'') Schleswig-Holsteina. U Kielu je stvorena Velika koalicija CDU-a i SPD-a što je bio predznak i za rezultat njemačkih parlamentarnih izbora 2005.

| style="background:#f0f0f0;" align="center" | [[Datoteka:Coat of arms of Schleswig-Holstein.svg|80px|Grb Pokrajinezemlje]]

| style="background:#f0f0f0;" align="center" | [[Datoteka:Flag of Schleswig-Holstein.svg|120px| Zastava Pokrajinezemlje]]

| style="background:#f0f0f0;" align="center" | Grb pokrajinezemlje

| style="background:#f0f0f0;" align="center" | Zastava pokrajinezemlje

Zastava pokrajinezemlje sastoji se od tri vodoravnih traka. Gornja traka je plava, srednja bijela, a donja crvena. Boje su adaptirane iz grba pokrajinezemlje i prvi put su zastava koristili njemački stanovnici Schleswig-Holsteina [[1840]]. g., na početku njemačko-danskih sukoba oko Schleswiga. Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zastavu priznali [[1949]]. Službena zastave Republike je s grbom i smiju ju koristiti samo službene oblasti. Zastavu pokrajinezemlje, koja je bez grba, smije svatko koristiti.

U gradovima živi 1,5 milijun od 2,7 milijuna stanovnika pokrajinezemlje Schleswig-Holstein. Najviše stanovnika ima [[Okrug Pinneberg]]; 290.000. Najveću površinu ima [[Okrug Rendsburg-Eckernförde]];2.400 km².

Okruzi u metropolskoj regiji Hamburg raspravljaju o tome, da se ujedine u jedan veliki okrug. Isto tako se u pokrajinskomzemaljskom vijeću raspravlja o tome da se broj okruga smanji na šest do četiri i da se smanje gradove bez okruga na jedan ili dva. Predviđeno je da se godine 2010. osnuju novi okruzi, a u svibnju iste godine održe izbori za okružna vijeća.

Prema članku 1 [[ustav]]a, Schleswig-Holstein je dio [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]]. Nakon [[Afera Barschel|Afere Barschel]] ([[1987]].) istražni je odbor predložio strukturnu promjenu pokrajinskogzemaljskog ustava. Komisija sastavljena od zastupnika različitih stranaka izradila je prijedloge o reformi ustava i pokrajinskezemaljske skupštine, koje su [[1989]]. predložili skupštini (''Landtag'') Schleswig-Holsteina. 30. svibnja [[1990]]. promjene su usvojene. Od tog datuma ustav sadrži i državne ciljeve kao što su: zaštita frizijske i danske manjine (članak 5), podupiranje ravnopravnosti između spolova (članak 6), zaštita prirodnog temelja za život (članak 7) ili zaštita i podupiranje [[kultura|kulture]] (članak 9).

U usporedbi s drugim pokrajinskimzemaljskim ustavima u Njemačkoj, ovaj ustav ima elemente [[Izravna demokracija|izravne demokracije]]. Kao i u svim drugim pokrajinamazemljama vlast pripada narodu, to znači, da narod na izborima odlučuje tko će vladati.

Ako se teritorijalne granice njemačkih saveznih pokrajinazemalja izmjene odnosno rekonstruiraju, mora se donijeti novi ustav, jer stari je nevažeći.

=== PokrajinskaZemaljska skupština i vlada ===

PokrajinskaZemaljka skupština ''Landtag'' bira predsjednika pokrajinskezemaljske vlade i ima 69 zastupnika. Narod na izborima bira pokrajinskizemaljski sabor prema proporcionalnom izbornom sustavu.

PokrajinskaZemaljska vlada je [[izvršna vlast]], a čine ju predsjednik pokrajinskezemaljske vlade i ministri. Predsjednika vlade imenuje skupština apsolutnom većinom glasova. Ako u prvom krugom nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, tada se ponovo glasa. Ako ni u drugom krugu nitko ne dobije apsolutnu većinu dovoljna je obična većina glasova.

Kao mala pokrajinazemlja Schleswig-Holstein ima samo jedan Prizivni sud sa sjedištem u [[Schleswig]]u. Tek je [[1991]]. osnovan Upravni sud također u Schleswigu. Dotada je nadležan bio Upravni sud u [[Lübeck]]u , koji je također bio nadležan za [[Donja Saska|Donju Sasku]].

Schleswig-Holstein je jedina njemačka savezna pokrajinazemlja koja nema Ustavnog suda tako da je za sva ustavna pitanja izravno nadležan njemački Savezni ustavni sud (Bundesverfassungsgericht) u [[Karlsruhe]]u. O osnivanju pokrajinskogzemaljskog Ustavnog suda Schleswig-Holsteina raspravljalo se već [[1990]]. u sklopu reforme ustava, ali se nije ostvarilo, jer prijedlog nije dobio dvotrećinsku većinu glasova. U studenome [[2004]]. iznova je otvoreno pitanje ustavnog suda

jer procesi na Saveznom ustavnom sudu traju godinama. Isto tako pokrajinskazemaljska skupština Schleswig-Holsteina smatra da na Saveznom ustavnom sudu nema dovoljno sudaca iz njihove pokrajinezemlje.

Prema koalicijskim ugovoru između [[CDU]]-a i [[SPD]]-a od 16. travnja [[2005]]. treba se osnovati pokrajinskizemaljski ustavni sud u kojem bi suci radili počasno.

Svi građani imaju pravo predložiti prijedloge pred pokrajinskomzemaljskom skupštinom. Čak se može predložiti zakon, s objašnjenjem, koji nije protiv temeljnog načela demokracije i socijalne države. Jednu inicijativu mora podržati najmanje 20 000 građana i njihovi zastupnici imaju pravo govoriti pred pokrajinskimzemaljskim saborom.

Ako pokrajinskizemaljski sabor ne prihvati u roku od četiri mjeseca prijedlog zakona, onda zastupnici inicijative smiju pokrenuti narodnu odluku. PokrajinskiZemaljski sabor odlučuje je li narodna odluka pravedna. Ako 5 % građana s pravom glasa, u roku od pola godine, glasaju za narodnu odluku, bit će ista ostvarena.

Ako se ostvari narodna odluka onda se u roku od devet mjeseci mora glasati o zakonu ili novom prijedlogu. PokrajinskiZemaljski sabor može istovremeno predložiti zakon ili prijedlog za glasanje. Narodne odluke nema, ako je pokrajinskizemaljski sabor već prihvatio zakon ili ako Savezni ustavni sud na prijedlogu pokrajinskogzemaljskog sabora ili vlade odluči da je narodna odluka protiv ustava.

Zakone može predlagati pokrajinskazemaljska skupština, pojedinci ili grupa zastupnika pokrajinskogzemaljskog sabora ili kroz inicijativu naroda. O zakonima odlučuje pokrajinskizemaljski sabor ili narodna odluka.

Za mijenjanje ustava potrebno je dvije trećine glasa pokrajinskogzemaljskog sabora i odobrenje naroda.

[[Datoteka:Sitzverteilung Landtag Schleswig-Holstein.png|250px|desno|Stranke u pokrajinskomzemaljskom saboru]]

U Schleswig-Holsteinu [[FDP]]-a i [[Savez 90 – Zeleni|Zeleni]] dobivaju manje glasova nego u drugim pokrajinamazemljama [[Njemačke]]. Regionalna podjela glasova je jako različita. Dok se u gradovima bez okruga i u blizini Hamburga pretežno bira SDP, u okruzima Sjeverna Frizija i Dithmarschen kao i seoskim općinama okruga Steinburg, Rendsburg-Eckernförde i Segeberg pretežno se bira CDU.

Stranka Južno Schleswiški birački savez, koji zastupa dansku i jedan dio frizijske manjine, ne treba dobiti više od 5 % glasova da uđe u pokrajinskuzemaljsku skupštinu.

Politika pokrajinezemlje Schleswig-Holstein usredotočila je na suradnju s gospodarskim jačim [[Hamburg]]om. Usprkos tome postoji skepsa prema planiranom ujedinjenju tih dviju pokrajinazemalja, iako je prema zadnjim anketama već 52 % građana Schleswig-Holsteina bilo za ujedinjene u tzv. [[Nortstaat]] ˙(hrv.: Sjeverna Država).

=== PokrajinskaZemaljska vlast ===

* [[Peter Harry Carstensen]] (CDU), predsjednik pokrajinskezemaljske vlade;

=== Dosadašnji predsjednici pokrajinskihzemaljskih vlada ===

Schleswig-Holstein je tradicionalno manje razvijena pokrajinazemlja sa samo dva velika grada, [[Kiel]]om i [[Lübeck]]om. Proizvodna industrija razvila se relativno kasno tako da mnogo stanovništa i dalje radi u poljoprivredi.

Turizam u Schleswig-Holsteinu ima veću značenje nego u drugim pokrajinamazemljama. [[2002]]. 8 800 zaposlenih privrijedilo je 5,2 milijarde eura što je iznosilo 4,6 % narodnog dohotka (savezni prosjek je 2,8 %). Naročito su sjeverni frizijski otoci (na primjer: [[Sylt]]) privlačni za turiste, pogotovo za njemačke turiste, ali i na Baltičkom more doalzi također velik broj turista u mjesta kao što su: [[Timmendorfer Strand]], [[Ostseebad Laboe]], [[Eckernförde]] ili [[Glücksburg (Baltičko more)|Glücksburg]].

* [http://www.sh-landtag.de/ PokrajinskaZemaljska vlada]

* [http://www.geschichte.schleswig-holstein.de/ Povijest pokrajinezemlje]

{{Njemačke pokrajinezemlje}}