Inačica od 8. studenoga 2014. u 19:05 uredi 31.47.13.148 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 11. studenoga 2014. u 19:05 uredi ukloni ovu izmjenu 31.47.13.148 (razgovor) →‎Povod Novija izmjena →
Redak 26: ==Povod== Početkom srpnja 1995. [[Bosanski Srbi\|Srbi u BiH]] preuzimaju inicijativu na područjima [[UN]]-ovih "zaštićenih zona", s namjerom da definitivno ovladaju područjima [[Srebrenica\|Srebrenice]], [[Žepa\|Žepe]], [[Goražde\|Goražda]] i [[Bihać]]a. Tako [[Srebrenica]] pada u ruke Srba [[11. srpnja]] 1995. nakon čega je svijet vidio nezapamćeni egzodus i stravičan pokolj preko ~~7000~~8000 Bošnjaka. To je bio najgori pokolj u Europi nakon 2. svjetskog rata. Nedugo nakon Srebrenice pada i [[Žepa]], a [[VRS\|Srbi]] se okreću napadu na Bihać i Bihaćku enklavu na koji su 19. srpnja 1995. krenule jake snage [[VRS]] (2. krajiški korpus) s namjerom da ovladaju i tom enklavom u kojoj se u okruženju još od 1992. godine nalazilo gotovo 200.000 ljudi. Sve je izgledalo kao situacija u studenom 1994. koja je prethodila operaciji [[Operacija Zima '94.\|Zima '94]]. [[Bihać]] je opet došao u smrtnu opasnost, napadan s tri strane - s istoka i juga postrojbe 2. Krajiškog korupsa VRS, sa sjevera Abdićevi autonomaši, a sa zapada snage SVK, (jačine Korpusa specijalnih snaga te nekoliko brigada i oklopnih i topničkih sastava iz 15. i 39. korpusa). Dana [[23. srpnja]] 1995. vojna situacija oko Bihaća je bila iznimno kritična i taj dan je ubilježen u povijest obrane Bihaća kao najteži dan obrane.

Operacija Ljeto '95.: razlika između inačica