Meteorit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Meteorit |
nadopunio Meteorit |
||
Redak 18:
[[datoteka:Pallasite-Esquel-RoyalOntarioMuseum-Jan18-09.jpg|mini|desno|300px|[[Rezanje|Izrezani]] i [[poliranje|polirani]] Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali [[olivin]]a su okruženi [[željezo]]-[[nikal]] osnovom (matriks).]]
[[datoteka:Thermal ionization mass spectrometer.jpg|mini|desno|300px|Omjer broja [[atom]]a određuje se analizom meteorskog materijala pomoću [[Masena spektrometrija|spektrometra masa]].]]
[[datoteka:Meteorite iron harpoon.jpg|mini|desno|300px|[[Koplje]] napravljeno od [[narval]]ove kljove s oštricom od meteorskog željeza.]]
{{Commons|Meteorite}}
Line 57 ⟶ 61:
Proučavanje meteorita neodvojivo je od proučavanja [[planetoid]]a. Način na koji su se planetoidi zagrijavali nije ustanovljen. Među uzrocima mogli su biti [[radioaktivnost|radioaktivni]] elementi, zatim brojni sudari na jednom stadiju stvaranja i ostali fizički uvjeti koji su vladali u praplanetnoj maglici - među njima razmatraju se udarni [[val]]ovi i jake [[električna struja|električne struje]]. Ako je planetoid stvaran dijelom u rastaljenom stanju, u njemu dolazi do opisanih geoloških procesa uz postupno hlađenje, koje traje stotinama milijuna i milijardu godina. Razlike u kristalnoj strukturi željeznih meteorita dokazuju da svi meteoriti nisu nastali u jednom praroditeljskom planetoidu Faetonu, već od više njih, jer su se hladili različitom [[brzina|brzinom]].
== Određivanje starosti meteorita ==
Za određivanje starosti meteorita upotrebljava se metoda [[Radioaktivno datiranje|radioaktivnog datiranja]], a i tragovi koje su u meteoritima ostavile [[kozmičke zrake]]. Postoji nekoliko radioaktivnih nizova u kojima jedni elementi prelaze u druge, drugi u treće, i tako sve dok posljednji proizvod nije stabilan [[izotop]]. Tako na primjer, niz koji započinje s [[torij]]em završava s [[Olovo (element)|olovom]]. Starost [[stijene]] određuje se iz odnosa početnog i konačnog elementa i njihovih nusprodukata. [[Vrijeme poluraspada]] torija iznosi ''t<sub>1/2</sub>'' = 13.9 milijardi godina, što znači da je nakon toliko vremena od početka količine atomskih jezgara torija ''N<sub>o</sub>'' polovica ostala netaknuta. U svakom vremenu ''t'', po zakonu radioaktivnog raspada, preostali broj [[atomska jezgra|atomskih jezgara]] torija jednak je:
::<math>N(t) = N_0 \left(\frac{1}{2}\right)^{t/t_\frac{1}{2}} = N_0 2^{-t/t_\frac{1}{2}} </math>
gdje je: ''t'' - bilo koje [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] od kada se počinje računati. Započnemo li od bilo koje početne količine, uvijek će se ona nakon vremena ''t<sub>1/2</sub>'' smanjiti na polovicu. Istodobno se povećao broj jezgara koji su proizvodi raspada. No značajno je posebno u tom nizu što se na putu do krajnjeg produkta kao nusproizvod javljaju 6 [[alfa-čestica]] ([[helij]]evih jezgara). One u tvari nailaze na slobodne [[elektron]]e i stvaraju atome helija. To znači da je broj u tom nizu stvorenih atoma helija 6 puta veći od broja raspadnutih jezgara:
::<math>N(He) = 6 \cdot (N_0 - N) </math>
Sada se može odrediti omjer između broja helijevih i torijevih atoma, nađenih u nekom malom obujmu meteorita:
::<math> \frac{N(He)}{N} = 6 \cdot 2^{-t/t_\frac{1}{2}} </math>
Omjer broja atoma određuje se analizom meteorskog materijala pomoću [[Masena spektrometrija|spektrometra masa]], pa se tada iz jednakosti lako izračuna vrijeme raspada ''t''! To je vrijeme koje je proteklo otkako se helij skuplja u materijalu. Helij je [[plin]] i tvar ga propušta dok je žitka. No onog trenutka kada je [[nebesko tijelo]] očvrsnulo, [[atom]]i helija ostaju u njemu zarobljeni. Prema tome, proteklo vrijeme radioaktivnog raspada odnosit će se na vrijeme od kada je materijal bio posljednji put očvrsnuo.
Osim prikazanog korištenja radioaktivne metode, postoje i drugi načini. Svi meteoriti su za vrijeme lutanja prostorom izloženi neprestanom bombardiranju kozmičkih zraka. Promatrani [[mikroskop]]om, u meteoritu se vide zaustavni tragovi kozmičkih zraka. To su većinom brze jezgre elemenata iz grupe željeza. Tragovi se stanjuju i nestaju na nekoj dubini ispod površine meteorita. Na taj način određuje se vrijeme za koje su meteoriti slobodno lutali prostorom, nakon što su se odlomili od roditeljskog tijela, a prije nego što su pali na Zemlju.
=== Starost meteorita ===
Izmjerena vremena starosti meteorita ima raznih. Jedna grupa meteorita stara je od 4.6 do 3.5 milijardi godina. Druga grupa stara je od 1 milijarde do 300 milijuna godina. Nađeno je da su ahondriti mlađi od hondrita za otprilike 200 milijuna godina. Neki hondriti pretrpjeli su sudare prije nekih 500 milijuna godina, pa se čini da su se tada odvojili od zajedničkog roditeljskog tijela. Kameni meteoriti lutaju slobodno prostorom prije no što padnu na Zemlju, prema procjenama, ne duže od 50 milijuna godina, a željezni meteoriti lutaju i do 2 milijarde godina.
==Izvori==
| |||