Sesvetski Kraljevec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 3:
== Povijest ==
[[Sesvetski Kraljevec]] počinje se spominjati [[1275.]] godine , kada ga je ugarski [[kralj Bela]] , zajedno sa okolnim selima (Cerje , Dumovec i Kobiljak ) oduzeo plemićima i darovao ga [[zagrebački Gradec|zagrebačkom Gradecu]]. Kraljevec će ostati pod njegovom vlašću sve do 1434. godine. Tada ga je zajedno sa okolnim selima kralj [[Žigmund]] darovao zagrebačkom biskupu , odnosno [[kaptol|kaptolu]]. Tako će Kraljevec pod vlašću kanonika [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkog kaptola]] ostati punih pet stoljeća , sve do poslijeratne nacionalizacije crkvenog zemljišta. Kaptolska sela prostirala su se većinom istočno od Zagreba , te uz rijeku Savu. Njima je upravljao i s njega skupljao poreze jedan od kanonika , nazivan [[stibrarius]] ili [[decanus]]. Po tom kaptolskom upravitelju svi zajednički posjedi počeli su se tokom vremena nazivati „štibrenskim selima” a kmetovi na njima „Štibrencima” (Stibrenses). U 16. i 17. stoljeću štibrenska sela bila su podijeljena na seoske općine ili „sudčije”: sesvetska , nartska , kraljevečka i kosnićka. Najveći broj kmetskih domaćinstava imale su sesvetska i kraljevečka sudčija. Zbog čestih turskih prodora i pljački u okolne krajeve , u drugoj polovici 16. stoljeća Kaptol je u tim dvjema sudčijama izgradio manje [[kaštel|kaštele]]. U njihova dvorišta kmetovi
[[Datoteka : Kraljevec kuria 1828.jpg.jpg|desno|mini|200px|Kaptolska kurija u Sesvetskom Kraljevcu]]
Nakon izgradnje kurije , duž istočne i zapadne strane ulice formira se majur sa raznim gospodarskim objektima . Ni nakon ukidanja kmetstva [[1848.]] godine život kraljevčana nije se bitno mijenjao na bolje jer će i dalje biti ovisan o svome bivšem feudalcu Kaptolu . Tako će umijesto kmetskog davanja tlake biti prisiljeni , u duhu ranoga kapitalizma , nadničariti i služiti kaptolskim činovnicima za male novce . Sve do sredine 20. stoljeća jedine ulice u Kraljevcu su bile današnja Željeznička i Ulica bedema ljubavi , koje su kraljevčani nekada zvali Drakšina i Stara ves. Vršidba žita obavljala se za cijeli Kraljevec i okolicu na parnoj vršilici ( "danfarici" ) na kaptolskome imanju. Nakon 2. svjetskog rata na kaptolskome dobru nastaje Seljačka radna zadruga "V. Bakarić" a krajem pedesetih zadrugu preuzima sesvetsko [[Sljeme.]]Grade se nove staje i farma se širi prema istoku a bivše kaptolsko zemljište na zapadnoj strani ulice se usitnjava za gradilišta. Farma pod nazivom "Sljemestočarstvo" postoji do početka 90-ih a zatim propada sve do 2007. godine kada se na njenom zemljištu počinje graditi stambeno naselje "Iver". Prvi kolosijek pruge Zagreb - Dugo Selo izgrađen je 1870 godine. No vlak se nije zaustavljao u Kraljevcu sve do 1925. godine. Tada je izgrađena današnja željeznička stanica , u čijem su stražnjem djelu bili stanovi za željezničko osoblje. Krajem 40-ih godina izgrađena je prva i jedina kraljevečka tvornica , tada nazvana Centralna mašinska radionica a danas je to [[Končar]] .
|