Humska zemlja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 44:
== Domaća dinastija i Šubići ==
[[Datoteka:Šubićevska Hrvatska.jpg|mini|[[Šubići|Šubićevska]] Hrvatska, Bosna i
Tijekom 13. stoljeća, Zahumljem vladaju članovi sporednog ogranka [[Nemanjići|dinastije Nemanjića]] (potomci [[Stefan Nemanja|Nemanjina]] brata Miroslava.<ref name="Proleksis" /> Početkom 13. stoljeća kao humski vladar spominje Petar, koji se naziva i "veliki knez humski", potom njegov nećak Toljen, a nakon njegove smrti 1239. i "veliki knez" Andrija. Ta trojica humskih knezova bili su – ovisno o političkim prilikama – u prijateljskim ili neprijateljskim odnosima s dalmatinskim komunama, osobito sa [[Split]]om i [[Trogir]]om. Od polovice 13. stoljeća spominje se Andrijin sin Radoslav, ali samo s titulom župana. On se 1254. očitovao kao "vjeran kletvenik (vazal) gospodinu kralju ugarskomu" i obećao je braniti Dubrovčane od srpskoga napada "i po moru i po suhu".<ref name="HELZMK" /> Njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije.<ref name="Proleksis" /> Na početku 14. stoljeća Humsko kneštvo osvojio je slavni hrvatski velikaš i ban [[Pavao I. Šubić Bribirski]], koji je vlast nad tom zemljom predao svojim vazalima, hrvatskoj plemićkoj obitelji [[Nelipčići]]ma. O vlasti knezova Bribirskih nad Humom govori podatak iz 1305., prema kojem se Pavlov sin [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen II.]] naziva "Hrvata i Bosne ban i vrhovni gospodin cijele humske zemlje". Nakon njegova pada 1322. došlo je do slabljenja bribirske moći.<ref name="HELZMK" /> Nakon kratke okupacije [[Travunija|trebinjskih knezova]] Branivojevića, veći dio Huma od 1326. za vrijeme bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]<ref name="LZMK" /> pripada [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanskoj državi]]
== Srpski car Dušan Silni ==
|