Bilaj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 28:
[[Tomo Tvrtković]] predaje ga [[1451.]] banu [[Petar Talovac|Petru Talovcu]]. A [[1509.]] u vlasti je [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću je grad od [[1528.]] do [[1689.]] godine. Nakon oslobođenja od Turaka 1689. u Bilaju je sagrađena manja crkva na čast sv. Leopolda, zaštitnika tadašnjeg cara. Oko 1710. sagrađena je nova crkva i posvećena sv. Jakovu apostolu. Današnja crkva sagrađena [[1848.]]
Na brežuljku u središtu današnjega Bilaja nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada Bilaja. U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije general [[Auguste Marmont|Marmont]] je krenuo iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč|Beča]]. Nakon zaštitničkih borbi kod [[Gračac|Gračaca]], krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika Rebrovića sukobio se s Francuzima 21. i 22. svibnja [[1809.]] godine kod Bilaja. Na župnoj crkvi u [[Gospić|Gospiću]] postavljena je memorijalna ploča (R. Frangeš - Mihanović) poginulima u toj bitki.
Dana 11. rujna [[1991.]] pobunjeni Srbi su zapalili crkvu. Od inventara nije sačuvano ništa, čak ni zvona. Ubrzo (28. listopada) granatiran je i župni stan. Bilaj je mjesec dana bio u potpunom okruženju. Branilo ga je 30-ak hrabrih bojovnika. 15. rujna 1991. je deblokiran. Prva crta bojišnice nalazila se na brdu Medovača. Ljudi su uglavnom ginuli u topničkim i minobacačkim napadima.<nowiki> </nowiki>Zalaganjem župnika vlč. Stjepana Zebe koji je i u najtežim trenucima ostao u svojoj župi, obnovljena je crkva i župni stan. Svake godine se u spilji pored crkve održava sveta misa u spomen na ratne dane.
==Stanovništvo==
| |||