Mikrotubuli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Cvicang (razgovor | doprinosi)
nova stranica: File:Microtubules.png|thumb|Građa mikrocjevčice (mikrotubula). Prstenasti oblik prikazuje mikrocjevčicu u prerezu. Prikazuje 13 protofilamenata koji okružuju šuplju sredinu....
 
Cvicang (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin|tubulina]]. <ref name="struna"/>Oblika je ravne šuplje cjevčice. <ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini.
 
Vrlo su maleni, pa ih [[svjetlosni mikroskop]] ne može uočiti, nego tek [[elektronski mikroskop]]. Mogu biti duljine do 50 mikrometara i vrlo su dinamični. Vanjski promjer mikrocjevčice (mikrotubula) je oko 24 nm, a unutarnji je 12 nm. Nalazimio ih u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama. They are found in eukaryotic cells and are formed by the polymerization of a dimer of two globular proteins, alpha and beta tubulin.<ref name="rpi">https://www.rpi.edu/dept/bcbp/molbiochem/MBWeb/mb2/part1/microtub.htm</ref>
 
Mikrocjevčice (mikrotubuli) nastaju tako što se [[heterodimer|heterodimeri]] udružuju ([[polimerizacija|polimeriziraju]]) uz energiju [[GTP]]-a, <ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27697/107540/version/1/file/08-Stanicni+ciklus.+Mitoza.+Kontrola+stanicnog+ciklusa-web+2014-15.pdf 08-Dioba stanica. Stanični ciklus], Prehrambeno-biološki fakultet Zagreb</ref> odnosno polimeriziranjem [[dimer|dimera ]] dvaju globularnih proteina, alfa i beta tubulina.<ref name="rpi"/>
 
[[Središta organizacije mikrotubula]] (MTOC) je skupni naziv za tvorbe koje kontroliraju polimeriziranje tubulina u mikrotubule, a u njih spadaju [[centriol|centrioli]], bazalna tjelešca i centromere kromosoma.<ref name="PBF"/>
Mikrotubuli imaju ulogu u [[mitoza|mitozi]]. U [[profaza|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica|pričvrsnice]] [[kromosom|kromosoma]] završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.
 
Mikrotubuli imaju ulogu u [[mitoza|mitozi]]. U [[profaza|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica|pričvrsnice]] [[kromosom|kromosoma]] završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.
 
== Referencije ==