Priziv savjesti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 9:
U 6. i 7. poglavlju [[Biblija|biblijske]] 2. knjige o Makabejcima nalazimo primjere Židova koji su se u 1. stoljeću prije Krista odbijali podvrgnuti helenističkim zakonima koji su od njih tražili - pod prijetnjom smrtne kazne - da prikažu žrtvu na žrtvreniku državnog kulta i jedu svinjetinu u znak odricanja od židovskog Zakona i podložnosti zakonu i kultu države: kulturalni učinak u judeokršćanskoj kulturi osobito daje prikaz uzastopnog svirepog mučenja i ustrajnosti u postupanju prema božanskom zakonu, koje iskazuju sedmorica braće Makabejaca i njihova majke koja gleda kako njeni sinovi bivaju mučeni i ubijani na najokrutnije načine, hrabreći sve manji broj preostalih svojih sinova da ustraju. Taj primjer - podcrtan okolnostima smrti samog Isusa - nasljeduje onaj dio prvobitne kršćanske zajednice koja nastaje u Jeruzalemu: u petom poglavlju Djela apostolskim nalazimo da Petar u ime apostola na saslušanju pred Velikim vijećem odbijaju nalog da prestanu propagirati kršćanstvo: "Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!" Slijedeći primjer [[Apostol|apostola]] - od njih dvanaestorice, jedanaestorica su poginula mučeničkom smrću - znatan broj kršćana je u prvim stoljećima kršćanstva odlučio inzistirao na vjernosti kršćanskoj vjeri sve do [[Kršćanski mučenici|mučeništva]]; uglavnom povodom pritivljenja da u hramu državnog kulta ("Augustov hram") prikažu žrtvu u znak podložnosti [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]].
[[Datoteka:Muhammad Ali NYWTS.jpg|mini|desno|Muhammad Ali je bio osuđen na 5 godina zatvora (sud ga je poslije ipak oslobodio), te mu je bila oduzeta titula svjetskog prvaka u boksu, jer je odbio služiti u Vijetnamskom ratu, kojega je smatrao nepravednim]]
Tijekom XX. stoljeća, u kontekstu [[Vojna obveza|opće vojne obveze]], nameće se problem priziva savjesti protiv vojne službe. Prigovaratelji se i opet pozivaju na moralne naloge koji proizlaze iz njihove religije: primjerice je prizivatelj savjesti Franz Jägerstätter, austrijski seljak koji je osuđen na smrt i pogubljen 1943. godine zbog odbijanja da služi njemačku vojsku u ratu koji je on kao katolik prepoznavao kao tzv. "nepravedni rat", proglašen 2007. godine katoličkim blaženikom.
Svjetski boksački prvak Muhammad Ali osuđen je 1967. godine na 5 godina zatvora zbog njegovog odbijanja da služi američku vojsku u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. On je smatrao da je američki angažman u tom ratu moralno neispravan, ali njegova vjerska zajednica (Ali je bio musliman) nije od svojih članova tražila da odbijaju vojnu službu. Odmah 1967. godine oduzeta je Aliju zbog odbijanja da služi američku vojsku titula svjetskog prvaka u boksu<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Clay refuses to heed draft call; is stripped of world boxing title"], Robert Lipsyte(April 29, 1967), The Telegraph (Nashua, NH), (New York Times).</ref>, ali Clay nije otišao u zatvor dok Vrhovni sud SAD nije 1971. godine poništio njegovu presudu zbog proceduralnih razloga (jer vojna komisija nije u svojoj odluci bila iznijela razloge odbijanja prizizva savjesti).<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Court clears Ali of charge"], Eugene Register-Guard, Associated Press, 28. lipnja 1971.</ref> <ref>[https://supreme.justia.com/cases/federal/us/403/698/case.html sudska presuda Vrhovnog suda SAD u slučaju ''Clay v. United States'' 403 U.S. 698 (1971) (eng.], pristupljeno 13. prosinca 2014.</ref>
== Pravo na priziv savjesti danas ==
| |||