Priziv savjesti: razlika između inačica

Svjetski boksački prvak [[Muhammad Ali]] osuđen je 1967. godine na 5 godina zatvora zbog njegovog odbijanja da služi američku vojsku u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. On je smatrao da je američki angažman u tom ratu moralno neispravan, ali njegova vjerska zajednica (Ali je bio musliman) nije od svojih članova tražila da odbijaju vojnu službu. Odmah 1967. godine oduzeta je Aliju zbog odbijanja da služi američku vojsku titula svjetskog prvaka u boksu<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Clay refuses to heed draft call; is stripped of world boxing title"], Robert Lipsyte(April 29, 1967), The Telegraph (Nashua, NH), (New York Times).</ref>, ali Clayon nije otišao u zatvor - sve dok Vrhovni sud SAD nije 1971. godine poništio njegovu presudu zbog proceduralnih razloga (jer vojna komisija nije u svojoj odluci bila iznijela razloge odbijanja prizizva savjesti).<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Court clears Ali of charge"], Eugene Register-Guard, Associated Press, 28. lipnja 1971.</ref> <ref>[https://supreme.justia.com/cases/federal/us/403/698/case.html sudska presuda Vrhovnog suda SAD u slučaju ''Clay v. United States'' 403 U.S. 698 (1971) (eng.], pristupljeno 13. prosinca 2014.</ref> U narednim desetljećima, najugledniji američki državnici, uključujući predsjednika [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] i [[Jimmy Carter|Jimmya Cartera]] rado su se susretali i javno fotografirali s Muhammadom Alijem.