Razlika između inačica stranice »Cesargrad«

Dodano 15 bajtova ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
m
[[Datoteka:Vischer - Topographia Ducatus Stiria - 209 Königsberg bei Drachenburg - Kunsperk.jpg|thumb|220px|Cesargrad (lijevo) i grad Kunšperk u sadajšnjojsadašnjoj Sloveniji, između njih protiče rijeka [[Sutla]]. Georg Matthäus Vischer, ''Topographia Ducatus Stiriae'', 1681]]
'''Cesargrad''' je [[utvrda]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad grada [[Klanjec|Klanjca]].
 
Prema predaji, utvrdu Cesargrad sagradili su [[Templari|templari]], viteški red koji je 1119. osnovan kako bi štitio hodočasnike na putu prema Isusovom grobu u Svetoj Zemlji. Na suprotnoj strani, s druge strane Sutle, na gotovo istoj visini Bizeljske gore, nalazi se ostatak utvrde Konigsberg ili kako ga Klanjčani nazivaju, Kunšperg, koji se pripisuje istim graditeljima . Red templara ukinut je 1312., a njihova dobra dodijeljena su drugim redovima ili postala vlasništvo Krune.
 
== Povijest ==
 
Dana [[29. siječnja]] 1573. godine Cesargrad stradava u [[Seljačka buna|Seljačkoj buni]] kada je opljačkan i zapaljen. Erdodyi ga dijelom obnavljaju, no izgradnjom Novih Dvora Klanječkih (gradi ih ban [[Toma_Erdődy|Toma Bakač Erdody]] 1603.) obitelj Erdody se polako preseljava u novi dvorac, a utvrda Cesargrad se prepušta polakom propadanju.
 
Na početku uspona prema ruševinama Cesargrada stoji ploča sa tekstom:
 
<i>Klanjec se nalazio na strateški važnom mjestu tijekom Seljačke bune 1573. g. posebno imajući u vidu predviđene akcije i pohode na susjedna slovenska vlastelinstva. U Klanjcu je bila smještena i tridesetnička postaja, a spominje se da su u posvemašnjem metežu seljaci razorili i kuriju u Klanjcu, tamošnju crkvu te neke župne dvorove i kapele. Uspješno zauzimanje utvrde Cesargrad okupilo je brojne pobunjenike i veliku vojsku koja se potom zaputila preko rijeke Sutle. Prve vijesti o buni dao je Stjepan Gregorijanec 1. veljače 1573. g. On je izvijesto da su se "svi podložnici sa susedgradskog, cesargradskog, bizeljskog, dijelom brežičkog i drugih vlastelinstava podigli na bunu prošlog četvrtka". Nakon Bune u kojoj je bila teško oštećena, utvrda Cesargrad više nije pružala dovoljno udobnosti svojim vlasnicima, te je Ban Toma Erdody odlučio izgraditi novu obiteljsku rezidenciju južno od Klanjca. Izgradnja Novih dvora Klanječkih završena je 1603. godine.</i>
 
== Struktura građevine ==
Srednjovjekovnu strukturu grada čine polukružna kamena građevina koja je imala stambenu funkciju, opasana sistemom zidina, i branič kula. Utvrda je proširivana i nadograđivana u nekoliko faza.
== Danas ==
Na početku uspona prema ruševinama Cesargrada stoji ploča sa tekstom:
 
<i>Klanjec se nalazio na strateški važnom mjestu tijekom Seljačke bune 1573. g. posebno imajući u vidu predviđene akcije i pohode na susjedna slovenska vlastelinstva. U Klanjcu je bila smještena i tridesetnička postaja, a spominje se da su u posvemašnjem metežu seljaci razorili i kuriju u Klanjcu, tamošnju crkvu te neke župne dvorove i kapele. Uspješno zauzimanje utvrde Cesargrad okupilo je brojne pobunjenike i veliku vojsku koja se potom zaputila preko rijeke Sutle. Prve vijesti o buni dao je Stjepan Gregorijanec 1. veljače 1573. g. On je izvijesto da su se "svi podložnici sa susedgradskog, cesargradskog, bizeljskog, dijelom brežičkog i drugih vlastelinstava podigli na bunu prošlog četvrtka". Nakon Bune u kojoj je bila teško oštećena, utvrda Cesargrad više nije pružala dovoljno udobnosti svojim vlasnicima, te je Ban Toma Erdody odlučio izgraditi novu obiteljsku rezidenciju južno od Klanjca. Izgradnja Novih dvora Klanječkih završena je 1603. godine.</i>
== Vanjske poveznice ==
*http://www.klanjec.hr/kultura/spomenici-kulture/cesargrad/ (Cesargrad - više na stranici grada Klanjec)
38

uređivanja