Razlika između inačica stranice »Dragan Čović«

Dodano 129 bajtova ,  prije 7 godina
m
No edit summary
Argument HDZ-a BiH bio je taj da Hrvat mora biti na čelu barem jedne od tri vlade u državi (uz dvije entitetske), dok su SDA i SBiH taj argument odbacivali, tvrdeći da Bošnjaci, kao najbrojniji narod, trebaju imati predsjedatelja Vijeća ministara, koji je od 2002. trebao obnašati četverogodišnji mandat po prvi put. SDA je preferirala izbor [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]], neformalnog vođu SBiH-a, dok se SBiH protivila njegovom imenovanju i predlagala [[Safet Halilović|Safeta Halilovića]], predsjednika stranke i predsjednika Federacije BiH. Ipak, na sjednici Predsjedništva SDA održanoj dan poslije, ipak je kandidiran [[Adnan Terzić]].<ref>Blanka Magaš: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021219/bih01.asp Bošnjaci izgurali Čolaka s premijerske pozicije?] Slobodna Dalmacija, 19. prosinca 2002. Pristupljeno 19. prosinca 2014.</ref> Predsjedništvo BiH prihvatilo je SDA-ov prijedlog na sjednici 20. listopada.<ref>D. Pašić: [Terzić mandatar Vijeća ministara BiH]. Slobodna Dalmacija, 21. prosinca 2002. Pristupljeno 19. prosinca 2014.</ref> Terzić je konačno izabran za predsjedatelja kao jedini kandidat na sjednici Zastupničkog doma PS BiH održanoj dva dana poslije.<ref>[https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/arhiva_saziva/predstavnicki_dom/2002_2006/default.aspx?id=19676&langTag=hr-HR&pril=b Zapisnik s 5. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH]. Zastupnički dom PS BiH, 23. prosinca 2002. Pristupljeno 19. prosinca 2014.</ref>
 
Nakon niza afera, među kojima su prodaja zrakoplova Iraku iz zrakoplovnog zavoda "Orao" iz Republike Srpske, unatoč embargu UN-a, te prisluškivanja na području Federacije BiH i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] odlučio je smijeniti Šarovića s dužnosti člana Predsjedništva, smatrajući ga politički odgovornim. Sat prije smjene, Šarović je podnio ostavku 2. travnja 2003.<ref>Zlatko Tulić: [Šarović dao ostavku samo sat prije smjene]. Slobodna Dalmacija, 3. travnja 2003. Pristupljeno 19. prosinca 2014.</ref> Čović je potom postao vršitelj dužnosti predsjedatelja Predsjedništva, gdje se zadržao samo osam dana, do 10. travnja, kada je dužnost predsjedatelja preuzeo Šarovićev zamjenik [[Borislav Paravac]]. Dužnost predsjedatelja Čović je ponovno preuzeo 27. lipnja 2003., a tu dužnost preuzeo je Sulejman Tihić 28. veljače 2004.<ref name=WS/>
 
Čović je za redovnog profesora izabran 2004.<ref name=CIN/> Iduće godine izabran je za predsjednika HDZ-a BiH.<ref name=Filipovic172/>
244

uređivanja