Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica

Pored crkve koja je inače sagrađena na temeljima srednjovjekovne crkve, na ravnoj uzvisini od 711m nadmorske visine nalazi se oveća nasuta gradina, koja je uokolo opasana nasipom, podignutim od kamena i zemlje, a sastoji se od unutarnjeg grada, i predgrađa. Oblik joj je nepravilna elipsa, a duga je od sjevera prema jugu 295m, pri najvišoj širini od 140m. Nasipi dostižu visinu od 1m iznutra, a oko 2m izvana. Tu je nađen poklopac kamenitog rimskog sarkofaga ukrašen zabatim, jedan mali bronzani fragmenat, ulomak žrvnja, razbijena taljika od ilovače i množina ilovastih rbina od suđa građenog rukom

Oko same crkve su nađene starobosanske nadgrobne ploče, zaobljene sa jedne strane i ukrašene polumjesecom dok na suprotnoj strani imaju pravokutan oblika, i na njima su ljiljan i krstkriž.

U Vrtoču na nadmorskoj visini od 1091 m, na najvišoj ošumljenoj, ali vrlo kamenitoj glavici brda Čučeva, takođe se uzdiže grdinagradina.

I ta nasuta gradina sastoji se od manjeg unutarnjeg grada i od većeg predgrađa, koji su sa zapada i sjevera i djelomicedjelimično sa sjeverozapada opasana 2-3 metra visokim kamenitim nasipom, a sa južne i zapadne strane doboljnodovoljno zaštićena okomitim stijenama. Ukupna dužina te utvrde od jugoistoka prema sjeveroistoku iznosi 360m, a najviša joj je širina na južnom kraju 170m. Ovdje nije nađeno ništa pa se smatra da ta gradina, koja je tako daleko na strani od svakog prometa i na tako visoku mjestu podignuta, nije bila naseobina već samo sklonište narodu ovoga kraja.<ref> V. Radimsky. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1894.</ref>