Wikipedija

Prkosi: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 5:
Mjesto se prostire na visoravni iznad korita rijeke Une, uz put Kulen Vakuf - Vrtoče. Ovo je kraško područje pogodno za [[stočarstvo]] i oskudnu poljoprivredu. Oivičeno je sa istoka planinom Lupina i sa juga Čavom. U selu ima nekoliko izvora tako da su Prkosi rijetko mjesto na petrovačkom području koje nema problema sa vodom.
 
== HistorijaPovijest ==
 
Na području Prkosa postoje razbacane, na udaljenosti od desetak metara, mnogobrojne kamene gromile, ali nikad nisu istraživane. Ovuda je prolazio i rimski put za dolinu Une.
Redak 13:
 
Historija ovog mjesta je najviše vezana za njegov položaj u neposrednoj blizini rijeke Une koja je bila pogranično područje. I danas su vidljivi ostaci kule koju je u tome selu sagradio poznati Kulin-kapetan, kapetan Stare Ostrovice. Ta je kula nakon toga postala središtem kapetanije Stara Ostrovica.
Kapetanije su bile manji, tačnotočno ograničeni teritoriji u prvo doba njihova nastanka samo duž onih granica bosansko-hercegovackihhercegovačkih, koje su dijelile tursko carstvo od hrvatskih zemalja, a bile su pod vlašću bečkog cara i mletačkog dužda. Ova institucija postojala je od polovine 16. stoljeća do 1835. godine.
 
Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta bila je Stara Ostrovica. Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulinović, kasnije prozvani Kulenovići. Njihovi brojni članovi bili su kapetani Stare Ostrovice, Petrovca, dizdari (zapovijednicizapovjednici tvrđave) Havale i Jajca. Zapovijedali su i palankom Čovkom, koja je u neposrednoj blizini Prkosa.<ref>Kapetanije u BiH - Hamdija Kreševljaković,Sarajevo: Svijetlost, 1980, </ref>. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose,<ref>Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12</ref> gdje je sagradio oko 1800 god. kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.
 
Na prostorima Čovke desio se 6. septembra 1941 veliki zločin kada su ustanici, uz nekoliko ustaša i domobrana, pobili i veliki broj (preko 300) nedužnog stanovništva, uglavnom bošnjačkog.<ref>Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini septembra 1941 -Dr. Mujo Begić</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Prkosi"