Retfala: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Povijesni pregled |
|||
Redak 28:
etnološka literatura.
'''Arheološki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je▼
▲Arheološki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je
naselje na mjestu današnjeg osječkog naselja Retfale postojalo još u ranom
srednjem vijeku. Prvi spomen toga naselja jest 1496. godine, a zabilježeni
Line 38 ⟶ 35:
naselja ukazuju na to da se naselje najvjerojatnije izgovaralo /Petruš/, a ne
/Petrus/) izvorno je, dakle, selo (a ne dio grada) koje je bilo smješteno
nedaleko od srednjovjekovnog Osijeka.
Značajnije promjene u razvoju Petrusa dogodile su se
Line 47 ⟶ 44:
ideja, kalvinska je župa osnovana u Petrusu već 1530. godine. U to je vrijeme u
Petrusu bilo dvadeset kuća i sve su bile nastanjene Mađarima kalvinske
vjeroispovijesti.
smislu brzo razvijalo, budući da je osmanski popis Požeškoga sandžaka
zabilježio da je 1579. godine u Petrusu bilo pedeset i dvije kuće te da je u
Line 54 ⟶ 51:
mosta. Izuzev njih, svi ostali zabilježeni stanovnici bili su po
vjeroispovijesti kalvini, a po narodnosti Mađari, što se može zaključiti i
onomastičkom analizom popisa. (''Popis''
sandžaka''…, 2001.)''
'''Retfala početkom 18. stoljeća''''''<nowiki/>'''
Nakon što su Osmanlije protjerane iz Slavonije 1687. godine,
Line 76 ⟶ 72:
Od pokretne imovine stanovnici su ukupno posjedovali 4 konja, 38 volova, 22
krave, 18 junadi te 37 svinja, a ukupno su obrađivali oranica i oko
livada i sjenokoša (koje su često bile poplavljene).
je da su u Rétfali tada postojala četiri mlina na rijeci [[Drava|Dravi]].
Line 88 ⟶ 84:
stanovništvom kalvinske vjeroispovijesti.
'''MAĐARSKA I NJEMAČKA RETFALA
Rétfalu ostaje posjedom bečke Dvorske komore do 1750. godine, kada prelazi u posjed
Line 135 ⟶ 130:
strane kuće prema ulici, uz dodatno dvorišno krilo.
'''Nova Retfala - prva polovica 20. stoljeća''''''
Raspadom
Line 145 ⟶ 139:
šest stotina stanovnika, koji su uglavnom radili u osječkim tvornicama, dok su
se stanovnici Njemačke i Mađarske Retfale uglavnom i dalje nastavili baviti
poljoprivredom. Opskrba [[Osijek|Osijeka]] poljodjelskim proizvodima za sve slojeve
gradskog stanovništva zasigurno je određenim dijelom bila osigurana upravo s
njihovih oranica. Iako je razvoj Retfale bio usmjeren
Line 155 ⟶ 149:
nastanak i širenje Hrvatske Retfale tridesetih godina ujedno je i još jedna
potvrda longitudinalnosti razvoja osječke gradske strukture, koji je, ako ne i ranije, započeo ujedinjenjem gradskih općina Gornjega
grada, [[Tvrđa|Tvrđe]] te Donjega grada 1786. godine, a takav razvoj trajao je sve do
suvremenoga doba, što se očituje u činjenici da se Osijek danas u smjeru
istok-zapad proteže u gotovo , a u smjeru sjever-jug svega .
Line 170 ⟶ 164:
značajnijem broju naseljava Retfalu tek početkom 20. stoljeća i to prvenstveno
na „praznome“ području između osječkoga Gornjeg grada i dvorca Pejačević,
krčenjem dvorskoga perivoja i njegovim pretvaranjem u građevinsko zemljište.<ref>[
== Graniči: ==
| |||