Razlika između inačica stranice »Retfala«

Obrisano 26 bajtova ,  prije 5 godina
m
(Povijesni pregled)
etnološka literatura.
 
'''Arheološki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je
'''PETRUS – RETFALA POD
OSMANLIJAMA'''
 
Arheološki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je
naselje na mjestu današnjeg osječkog naselja Retfale postojalo još u ranom
srednjem vijeku. Prvi spomen toga naselja jest 1496. godine, a zabilježeni
naselja ukazuju na to da se naselje najvjerojatnije izgovaralo /Petruš/, a ne
/Petrus/) izvorno je, dakle, selo (a ne dio grada) koje je bilo smješteno
nedaleko od srednjovjekovnog Osijeka.
 
Značajnije promjene u razvoju Petrusa dogodile su se
ideja, kalvinska je župa osnovana u Petrusu već 1530. godine. U to je vrijeme u
Petrusu bilo dvadeset kuća i sve su bile nastanjene Mađarima kalvinske
vjeroispovijesti. (Kerže, 2000:14) U narednom se razdoblju selo u demografskom
smislu brzo razvijalo, budući da je osmanski popis Požeškoga sandžaka
zabilježio da je 1579. godine u Petrusu bilo pedeset i dvije kuće te da je u
mosta. Izuzev njih, svi ostali zabilježeni stanovnici bili su po
vjeroispovijesti kalvini, a po narodnosti Mađari, što se može zaključiti i
onomastičkom analizom popisa. (''Popis''
sandžaka''…, 2001.)''
 
'''Retfala početkom 18. stoljeća''''''<nowiki/>'''
'''RÉTFALU POČETKOM OSAMNAESTOGA
STOLJEĆA'''
 
Nakon što su Osmanlije protjerane iz Slavonije 1687. godine,
Od pokretne imovine stanovnici su ukupno posjedovali 4 konja, 38 volova, 22
krave, 18 junadi te 37 svinja, a ukupno su obrađivali oranica i oko
livada i sjenokoša (koje su često bile poplavljene). (Smičiklas, 1891: 61) Zanimljivo
je da su u Rétfali tada postojala četiri mlina na rijeci [[Drava|Dravi]].
 
stanovništvom kalvinske vjeroispovijesti.
 
'''MAĐARSKA I NJEMAČKA RETFALA -''''''<nowiki/>'''
POSJED OBITELJI PEJAČEVIĆ'''
 
Rétfalu  ostaje posjedom bečke Dvorske komore do 1750. godine, kada prelazi u posjed
strane kuće prema ulici, uz dodatno dvorišno krilo.
 
'''Nova Retfala - prva polovica 20. stoljeća''''''
'''NOVA RETFALA – PRVA POLOVICA
20. STOLJEĆA'''
 
Raspadom
šest stotina stanovnika, koji su uglavnom radili u osječkim tvornicama, dok su
se stanovnici Njemačke i Mađarske Retfale uglavnom i dalje nastavili baviti
poljoprivredom. Opskrba [[Osijek|Osijeka]] poljodjelskim proizvodima za sve slojeve
gradskog stanovništva zasigurno je određenim dijelom bila osigurana upravo s
njihovih oranica. Iako je razvoj Retfale bio usmjeren
nastanak i širenje Hrvatske Retfale tridesetih godina ujedno je i još jedna
potvrda longitudinalnosti razvoja osječke gradske strukture, koji je, ako ne i ranije, započeo ujedinjenjem gradskih općina Gornjega
grada, [[Tvrđa|Tvrđe]] te Donjega grada 1786. godine, a takav razvoj trajao je sve do
suvremenoga doba, što se očituje u činjenici da se Osijek danas u smjeru
istok-zapad proteže u gotovo , a u smjeru sjever-jug svega .
značajnijem broju naseljava Retfalu tek početkom 20. stoljeća i to prvenstveno
na „praznome“ području između osječkoga Gornjeg grada i dvorca Pejačević,
krčenjem dvorskoga perivoja i njegovim pretvaranjem u građevinsko zemljište.<ref>[[http://hrcak.srce.hr/file/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95676| Denis Njari: Povijesni razvojrazvog naselja Retfale]]</ref>
</ref>
 
== Graniči: ==
140

uređivanja