Inačica od 5. svibnja 2014. u 15:22 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.050 edits sadržaj, literatura i poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 21. siječnja 2015. u 01:01 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.050 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 11: Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja\|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]]. [[Pobožnost]] puka srednjevjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja\|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[~~epidemija kuga~~Kuga u Splitu\|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa\|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu\|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik\|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska\|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref> Početkom [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] predgrađe Dobri obuhvaćalo je predio od zgrade [[HNK Split\|HNK-a]] do [[Lovret]]a te od [[Stari plac\|Starog placa]] do [[samostan]]a [[isusovci\|isusovaca]]. Na tom rijetko naseljenom području od davnina bili su vrtovi, vinogradi i voćnjaci bogatijih splitskih obitelji, poneki [[ljetnikovac]] i rijetke skromne kuće težaka.

Dobri (Split): razlika između inačica