HAŠK: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznice |
|||
Redak 22:
'''HAŠK''', kratica od '''Hrvatski akademski športski klub''', osnovan je 6. listopada 1903. u [[Zagreb]]u kao ''Akademički šport klub'' (AŠK), a ime HAŠK dobio je na prvoj godišnjoj skupštini 1904. Utemeljitelji su bili [[zagrebačko sveučilište|zagrebački sveučilištarci]]: [[Krešimir Miskić]], [[Hinko Würth]], [[August Adam]], [[Dragutin Albrecht]], [[Petak Čerlek]], [[Vjekoslav Jurković]], [[Marko Kostrenčić]], [[Oskar Mohr]] i [[Lav Wodwarka]]. Za prvoga predsjednika bio je izabran Hinko Würth. Osnutkom HAŠK-a bio je postavljen temelj razvoju suvremenoga, sustavno organiziranog [[šport u Hrvatskoj|športa u Hrvatskoj]].
HAŠK je počeo skromno: godine 1903./04. nogometaši su trenirali na tadašnjem sajmištu, istočno od Draškovićeve ulice, 1904. HAŠK je zakupio zemljište u Zapadnom perivoju (danas Marulićev trg), gdje je 1906. odigrana [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu|prva javna nogometna utakmica]] u Hrvatskoj. Od 1905. treniralo se na tzv. Elipsi, prostoru današnjega [[Srednjoškolsko igralište Elipsa|srednjoškolskog igrališta]]. Napokon, 1912. HAŠK je u Maksimiru izgradio [[Sokolski stadion u Maksimiru|svoje nogometno igralište]], atletsku stazu i teniske terene (na prostoru [[stadion Maksimir|današnjega nogometnog stadiona]]). Za vrijeme [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|I. svjetskoga rata]] djelatnost je u HAŠK-u zamrla, a nastavljena je 1918./19. s novim poletom i novim športskim sekcijama.
[[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Između dva svjetska rata]], HAŠK je bio jedan od vodećih športskih klubova u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]]. U njemu su se sustavno razvijali nogomet, atletika, hazena, tenis, stolni tenis, mačevanje, klizanje, skijanje, sanjkanje, hokej na ledu, hokej na travi, biciklizam, motociklizam, gimnastika, plivanje, boks, kuglanje i lov, s podjednakom brigom za muške i ženske športske sekcije. Državno prvenstvo osvojili su tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.), atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), nogometaši ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]]) i hazenašice (1938).
Nogometni dio društva je bio sudionik [[prvenstvo Jugoslavije u nogometu|natjecanja u jugoslavenskoj I. ligi]], od 1923. do 1940. Prvakom Jugoslavije postao je 1938. Nastupao na igralištu u Maksimiru (1912.–1945.). Najpoznatiji igrači: [[Dragutin Friedrich]], [[Stjepan Vrbančić]], [[Eugen Dasović]], [[Ivica Gajer]], [[Ico Hitrec]], [[Ivica Medarić]], [[Branko Kunst]], [[Svetozar Peričić]], [[Ratko Kacian]], [[Ivica Golac]], braća [[Zlatko Čajkovski|Zlatko]] i [[Željko Čajkovski]]. Godine 1945. ukinut je dekretom. HAŠK-ova je djelatnost prestala, a igrališta i prostorije naslijedilo je novoosnovano ''Studentsko fiskulturno društvo Akademičar'', koje se 1946. spojilo s ''Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost'', osnovanim 12. lipnja 1945. Tradiciju je preuzelo spomenuto društvo pod novim nazivom ''Akademsko sportsko društvo Mladost''. Danas se naziva [[HAŠK Mladost|Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost]].
| |||