Rana povijest Hrvata: razlika između inačica

Prema predaji, Hrvati su došli u [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]] iz Bijele Hrvatske. Kako se u srednjem vijeku pojam bijel u geografskom smislu uglavnom koristio za sjever, [[Bijela Hrvatska]] mogla bi biti neki prostor smješten sjeverno od današnje Hrvatske. Najprije se treba zamisliti što je Bijela Hrvatska jer su poznate dvije.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7557 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Bijela Hrvatska]: {{citat2|Bijela Hrvatska, naziv za povijesno područje nastanjeno → Bijelim Hrvatima. U povijesnoj znanosti nema jedinstvena mišljenja o tome na koji se prostor taj naziv odnosio. Pri određivanju pojma Bijela Hrvatska valja imati u vidu promjenjivost smještaja Bijelih Hrvata, koji su se – pod još nestišanim posljednjim selidbenim valovima – do polovice X. st. pomicali prema zapadu.}}</ref> [[Ljetopis popa Dukljanina|Prema popu Dukljaninu]], jedna je Bijela Hrvatska bila dio uže Hrvatske. Postojala je Bijela i [[Crvena Hrvatska]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7557 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Bijela Hrvatska]: {{citat2|BUU Ljetopisu popa Dukljanina, nastalom u XII. st., nalazi se podatak da je Svetopelegova država imala dva dijela, primorski se dio dijelio na Bijelu Hrvatsku (Croatia Alba) ili Donju Dalmaciju i na → Crvenu Hrvatsku (Croatia Rubea) ili Gornju Dalmaciju. Pop Dukljanin spominje vladare ili banove Bijele Hrvatske. Dukljaninovi su podatci prilično nepouzdani i kritička ih historiografija jedva uzima u obzir.}}</ref> Druga je Bijela Hrvatska u djelu Konstantina Porfirogeneta ''O upravljanju carstvom'', napisanom sredinom X. stoljeća. On je Bijelu ili Veliku Hrvatsku smjestio negdje na sjever, sjeverno od Bavarske, sjeverno od Turaka (Ugara). Prije se mislilo da je to negdje u gornjem toku rijeke Visle, u današnjoj [[Mala Poljska|Maloj Poljskoj]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7557 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Bijela Hrvatska]: {{citat2|Sam pojam Bijela Hrvatska spominje se polovicom X. st. u djelu O upravljanju Carstvom (De administrando imperio) Konstantina VII. Porfirogeneta. On Bijelu Hrvatsku naziva Velikom Hrvatskom (ἡ μεγάλη Χρωβατία), za koju veli da je nekrštena, i po tome je razlikuje od krštene Hrvatske, pod kojom razumije srednjovjekovnu hrvatsku državu na području rimske provincije Dalmacije. Uspoređujući njihovu vojnu snagu, ističe kako Bijela Hrvatska podiže manji broj konjanika i pješaštva od krštene Hrvatske. Prema Porfirogenetu Bijela Hrvatska nalazi se s one strane Bavarske (Bagibareja) i Madžarske (Turska), odnosno blizu je Franaka, Srba, Pečenega i Madžara, s kojima graniči »prema gorama« (Karpati). Njegova Bijela Hrvatska udaljena je od Baltičkoga mora trideset dana hoda.}}</ref>