O upravljanju Carstvom: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 157:
Da bi se upotpunili sliku etničke raznolikosti [[Južni Slaveni|Slavena]] (a ispuštajući iz vida makedonsko-bugarski i grčki prostor, na kojemu su također živjela brojna plemena - npr. nekoliko samo u okolici [[Solun]]a), treba se prisjetiti još i Moravljana i Timočana sjeverno od Srba, te Karantanaca na zapadu. Svi su oni nosili imena zemljopisnog podrijetla.<ref name="Budak45">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 45.</ref> Pod nazivom ''O moravskoj zemlji'', 41. poglavlje donosi podatak da su Moravljani nakon provale Mađara:{{citat2|...pobjegli susjednim narodima, Bugarima, Turcima, Hrvatima i ostalima''.<ref>Prijevod prema: Moravcsik, Gyula i Romilly Jenkins, ''De administrando imperio'', 1967, str. 181.</ref>}}
▲Specifičan je slučaj Slavena u [[Panonska Hrvatska (kneževina)|međurječju Drave i Save]]. Usprkos pokušajima [[Franci|Franaka]] (a i Bugara) da tamo stvore jaču pograničnu upravnu cjelinu, izgleda da se sve do [[Ladislav I. Sveti|Ladislava]] kneževska organizacija nije uspjela učvrstiti u tolikoj mjeri, a da nametne neko posebno etničko ime tamošnjim Slavenima. Zbog toga se, nakon smirivanja prilika u vrijeme Arpadovića, [[Panonska Hrvatska (kneževina)|kraj između Save i Drave]] počinje nazivati [[Slavonija|Slavonijom]], pa se shodno tome i njegovi stanovnici nazivaju Slavoncima (Slovincima). Tek u 16. stoljeću (iako postoje i raniji sporadični primjeri postojanja hrvatskih skupina sjeverno od Save), s migracijama izazvanima turskim prodorima, u Slavoniji se javlja [[Podrijetlo Hrvata|hrvatsko ime]], da bi se s vremenom nametnulo kao jedini etnonim.<ref name="Budak45" />
== Izdanja ==
| |||