Inačica od 3. veljače 2015. u 21:38 uredi Chiartop (razgovor \| doprinosi) 2.123 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 3. veljače 2015. u 21:54 uredi ukloni ovu izmjenu Chiartop (razgovor \| doprinosi) 2.123 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: Na primjer, putanja objekta lansiranog sa [[Zemlja\|Zemlje]] koja dosegne 100 km [[morska razina\|nadmorske visine]] smatra se suborbitalnim letom. Dio suborbitalnih letova poduzelo se radi testiranja svemirskih letjelica i [[raketa-nosač\|raketa-nosača]] koje se namjeravalo poslije upotrijebiti za [[orbitalni let]]. Ostale letjelice projektirane su samo za suborbitalni let. Primjeri su letjelice s posadom poput [[North American X-15]] i [[SpaceShipOne]] te letjelice bezposade kao [[interkontinentalni balistički projektili]] i [[raketa za sondiranje\|rakete]] za sondiranje. Letovi koji dosegnu dovoljno veliku brzinu mogu ući u [[niska Zemljina orbita\|nisku Zemljinu orbitu]], a služe se [[retro-raketa\|retro-raketama]] (kočnim raketama) radi izlaska iz orbite nakon što naprave nepunu jednu orbitu, ne smatra se suborbitalnim letovima. Primjeri su let [[Jurij Gagarin\|Jurija Gagarina]] [[Vostok 1\|Vostokom 1]] i letovi [[sustav bombardiranja iz djelimične orbite\|sustava bombardiranja iz djelimične orbite]]. Za suborbitalni let obično se koristi [[raketa]]. Pokusni suborbitalni svemirski let može se postići [[svemirski top\|svemirskim topom]].<ref>{{Cite web\|url=http://www.astronautix.com/fam/martlet.htm\|title=Martlet}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-astro}}

Podorbitalni let: razlika između inačica