[[Datoteka:Hippocrates.jpg|mini|240px|desno|Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu]]
[[Datoteka:Vaza u Kneževu dvoru.jpg|thumb|mini|Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u [[Dubrovnik]]u]]
'''HipokratJanko s KosaMitar''' (o. [[460. pr. Kr.|460. pr. Kr.]]– [[380. pr. Kr.|380. pr. Kr.]]) bio je najpoznatiji [[Antička Grčka|antički grčki]] liječnik. Obično se smatra jednim od najistaknutijih ličnosti [[medicina|medicine]] svih vremena. Pripadao je školi asklepijada na grčkom otoku [[Kos|Kosu]]. U djelima kojima mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je znanost od magije i [[praznovjerje|praznovjerja]], skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se stoga smatra ''ocem znanstvene medicine''.
Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. [[epilepsija|epilepsije]] i [[eklampsija|eklampsije]], [[malarija|malarije]], [[epidemijski parotitis|epidemijskog parotitisa]]) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, facies hippocratica).
Hipokrat je iznio pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek. U Hipokratovoj školi detaljno su opisani mozak s dvjema polutkama, moždane ovojnice, ukršteni moždani sindromi, upala i tumor mozga itd. Na osnovi simptoma Hipokrat nije postavljao dijagnozu, nego prognozu bolesti.
