Pokrštenje Hrvata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 15:
== Teorije pokrštenja: arijanska, dalmatinska i franačka ==
O samom pokrštenju Hrvata postoji malo izvora, arheoloških nalaza i starih kronika, a oni su prilično nejasni, nesigurni i nepotpuni. Budući da se arheolozi i povjesničari ne slažu o dataciji ili tumačenju tih izvora, razilaze se i u određivanju vremena pokrštenja, kao i mjesta pod čijim se utjecajem ono događalo. Između različitih tumačenja izvora mogu se izdvojiti tri teorije o pokrštenju Hrvata. Prva je arijanska teorija ili teorija o pokatoličenju Hrvata, koja pretpostavlja, tragom zapisa Tome Arhiđakona, da su Hrvati došli u današnju domovinu već kao [[arijanstvo|kršćani arijanci]], a tek su u dodiru s pravovjernim kršćanima napustili tu doktrinu. Temelji se na Tominu poistovjećivanju Hrvata s arijanskim [[Goti]]ma, a to je protivno većini izvora i dokumenata. Druga je dalmatinska teorija o ranom pokrštenju Hrvata, po kojoj neki misle da su se Hrvati pokrstili uglavnom od druge polovice VII. stoljeća i u VIII. stoljeća (D. Farlati, I. Lučić, [[Franjo Rački|F. Rački]], [[Dane Gruber|D. Gruber]], [[Miho Barada|M. Barada]], [[Stjepan Krizin Sakač|S. K. Sakač]], [[Dominik Mandić|D. Mandić]] i dr.). Osim dokaza vezanih uz Ivana Ravenjanina, podataka Konstantina Porfirogeneta i papinskih izvora, tu teoriju potkrjepljuju i neki dalmatinski spomenici, barem po nekim datacijama (luk oltarne pregrade iz Kaštel Sućurca, [[Višeslavova krstionica]], natpis [[Crkva sv. Križa u Ninu|crkvice sv. Križa u Ninu]] i dr.).<ref>Hrvatski vojnik - [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp Pokrštavanje i prvi knezovi]: {{citat2|Pokrštavanje poganske slavenske elite poklopilo se s priznavanjem vrhovne franačke vlasti. Najbolji, najljepši, ali i najkontroverzniji dokaz tome jest monumentalna Višeslavova krstionica za krštenje odraslih ljudi potpunim uranjanjem u svetu vodu. Krstionica, kao i Višeslavova vladavina datiraju s početka IX. stoljeća, ali problem je u tome što se ovaj hrvatski knez ne spominje ni u franačkim ni u bizantskim izvorima. Ne zna se kad je i kojim prostorima vladao, ni tko je uopće bio. Bez obzira na Višeslavovu tajanstvenost, pouzdano se zna da su hrvatski kneževi u prvoj polovici IX. stoljeća prihvatili kršćanstvo.}}</ref> Treća je franačka teorija o kasnom pokrštenju Hrvata, u kojoj većinom noviji povjesničari, odbacujući gotovo sve prijašnje dokaze, drže da se ono zbilo potkraj VIII. i u IX. stoljeća, tj. u doba franačke vladavine (F. Šišić, F. Bulić, [[Ljubo Karaman|Lj. Karaman]], [[Jaroslav Šidak|J. Šidak]], [[Nada Klaić|N. Klaić]] i dr.)
== Prihvaćeno: Pokrštenje Hrvata kao postupan proces ==
|