Schwarzschildova metrika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Scwarzschildova metrika''' (Scwarzschildov vakuum, Scwarzschildovo rješenje) je pojam iz [[Einstein|Einsteinove]] teorije [[opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] koji označava rješenje [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovih jednadžbi polja]]. Opisuje [[gravitacijsko polje]] izvan [[sfernosimetrična raspodjela|sferne]] mase, uz pretpostavku da [[električni naboj]] mase, [[kutna količina gibanja]] mase i univerzalna [[kozmološka konstanta]] su jednake ništici. Rješenje je korisno zaokruženje za opisivanje sporo rotirajućih astronomskih objekata kao što su mnoge [[zvijezda|zvijezde]] i [[planet|planeti]], među njima Zemlja i Sunce. Rješenje se zove prema [[Karl Schwarzschild|Karlu Schwarzschildu]] koji je prvi objavio rješenje 1916. godine.
Prema [[Birkhoffov poučak (relativnost)|Birkhoffovom poučku]], Schwarzschildova je metrika najopćenitije [[rotacijska simetrija|sferno simetrično]], [[vakuumsko rješenje (opća teorija relativnosti)|vakuumsko rješenje]] [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovih jednadžbi polja]]. [[Scwarschildova crna
Karakterizira ju sferna površina koja ju okružuje, zvana [[horizont događaja]], koji se nalazi na Schwarzschildovom polumjeru, često zvan polumjerom crne rupe. Svaka nerotirajuća i nenabijena masa koja je manja od njena Schwarzschildova promjera tvori crnu rupu. Rješenje Einsteinovih jednadžbi polja vrijedi za svaku masu M, tako da u načelu, prema općoj teoriji relativnosti, Schwarzschildova crna rupa bilo koje mase može postojati ako uvjeti postanu dovoljno povoljni da bi dopustili njeno stvaranje.
== Vidi još ==
| |||