Zapadni dijalekt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 33:
*sjeverni(iz kojega su današnji Bunjevci, okolica Mostara, kojima 1.l.j. završava na -o)<br>
*južni (iz kojega su današnji Molišani, a i pretci JZ istarskog dijalekta, okolica Ljubuškog kojima 1.l.j. završava na -a)]]
[[Datoteka:New_western_origin.PNG|thumb|250px|Prikaz razvitka zapadnog dijalekta <br>
Po Liscu; to su 4 dijalekta; <br>
prikazane su stare isoglose u današnjem zapadnom dijalektu, Cetinsko-biokovski je promijenjen i dio čakavštine, iako bi on spadao u štakavske sa završetkom na -a)]]
Vokalne redukcije u Dalmatinskoj zagori vrlo su česte. Npr. reducira se i u Gali u Cetinskoj krajini, u Otoku, u Lovreću i Rašćanima u Imotskoj krajini ili u Badnju kod Drniša (govedna). Vokal e reducira se u Brnazama (Loš jon se piše), u Lovreću (Ka te klepnen, sve š zvizde pobrojit) ili u Sinju (vrteno). O se reducira u Gali u Cetinskoj krajini, u Brnazama, u Otoku (Bićeš mirnija nek teletija majka) ili u Kotezima kod Vrgorca (vaki). Primjere redukcije u nalazimo rijetko (npr. u Sinju), a češće primjere redukcije a, npr. u Runoviću (Iđen kud me noge nose) ili u Badnju kod Drniša (Merika). Takve vokalne redukcije česte su osobito u sjevernijim bosanskim predjelima, a i u Rami dolazi npr. slobođenje "oslobođenje" itd. Među moliškim Hrvatima javlja se reduciranje ili otpadanje starih kratkih dočetnih vokala.
Također se vokali često zamjenjuju: npr. prijetelj (Badanj), džigarica (Imotska krajina), općena "općina" (Perković), večara (Jabuka kod Sinja), livoda (Sebišina kod Imotskog), pulicija (Imotska krajina), zabiližit "zabilježiti" (Imotska krajina) itd. Takvih primjera ima mnogo i izvan Dalmatinske zagore, npr. u okolici Dervente večara, rašeto, panediljak, subata, na području Rame dosadišnji, dimljičar, livoda, čorapa, katulik i sl.
| |||