Korozija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Korozija |
nadopunio Korozija |
||
Redak 10:
[[datoteka:Rust screw.jpg|mini|desno|300px|[[Oksidi]], kao što je [[željezov(III) oksid]] ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> · n H<sub>2</sub>O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)<sub>3</sub>), stvaraju se gdje [[kisik]] i [[voda]] kemijski reagiraju s ostalim elementima.]]
[[datoteka:Unsensitised structure of type 304 stainless steel.jpg|mini|desno|300px|Normalna [[mikrostruktura]].]]
[[datoteka:Sensitized structure of 304 stainless steel.jpg|mini|desno|300px|'''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu.]]
'''Korozija''' (srednjovj. lat. ''corrosio'', od [[Latinski jezik|lat]]. ''corrodere'': nagrizati) je trošenje [[Konstrukcija|konstrukcijskih]] [[materijal]]a kemijskim djelovanjem [[fluid]]a ([[plin]]ova ili [[kapljevina]]). Korozija razara [[metal]]e i [[Anorganska kemija|anorganske]] nemetale (npr. [[beton]]), a sudjeluje i u oštećivanju (degradaciji) organskih materijala ([[polimer]]nih materijala, [[Drvo (materijal)|drva]]). U [[geologija|geologiji]] je korozija opći naziv za kemijsko trošenje [[stijena]].
Line 30 ⟶ 34:
=== Kemijska korozija ===
'''Kemijska korozija''' najčešće je [[oksidacija]] [[metal]]a spajanjem s [[kisik]]om pri izlaganju suhim plinovima koji sadrže kisik ili njegove spojeve (na primjer [[ugljikov dioksid]]), i to prije svega u vrućem zraku ili u plinovima [[Gorenje|izgaranja]]. Proizvod je takve korozije [[Oksidi|oksid]], koji tvori sloj na metalu ili se od njega odvaja. U prvom slučaju, koji je češći, s povećanjem debljine sloja oksidacija teče sve sporije, a u drugom se nastavlja neometano. Prema toj je koroziji jedan od najotpornijih metala [[Legirani čelik|čelik visokolegiran]] [[krom]]om i [[aluminij]]em, a najlošiji su [[magnezij]] i njegove slitine.
=== Elektrokemijska korozija ===
{{Glavni|Elektrokemijska korozija}}
'''Elektrokemijsku koroziju''' uzrokuje djelovanje korozijskih [[Galvanski elementi|galvanskih članaka]] nastalih na površini
=== Posebne korozijske pojave ===
Posebne korozijske pojave javljaju se istodobno s djelovanjem mehaničkih, bioloških i električnih utjecaja. Uz statička [[naprezanje|naprezanja]] nastaje '''napetosna korozija''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''stress corrosion''), a uz dinamička naprezanja '''korozijski zamor''' (eng. ''corrosion fatique''). Uz [[erozija|eroziju]] ili uz [[kavitacija|kavitaciju]] nastaje '''erozijska korozija''', odnosno '''kavitacijska korozija'''. '''Tarna korozija''' (eng. ''fretting corrosion'') pojavljuje se na dodirnim plohama dvaju dijelova koji su u upotrebi izloženi [[smik|smicanju]], i to najčešće uz [[vibracije]]. '''Biološka korozija''' ili '''biokorozija''' nastaje uz djelovanje metabolizma živih bića na proces (na primjer korozija u tlu u prisutnosti anaerobnih [[bakterija]]). Posebnu vrst korozije uzrokuju lutajuće struje u tlu i u vodi.
Prema geometriji, to jest prema obliku razaranja metalnog profila korozija može biti opća, lokalna, selektivna i interkristalna. '''Opća korozija''' zahvaća čitavu izloženu površinu metala, a može biti ravnomjerna ili neravnomjerna. Mikroskopski gledano nije ni ravnomjerna korozija svuda jednako brza, pa obično uzrokuje ohrapavljenje glatke metalne površine. Ipak je takva korozija u praksi najmanje opasna jer se lako može pratiti proces i predvidjeti kad valja metalni predmet zamijeniti novim. Opasnija je, naravno, neravnomjerna opća korozija. '''Lokalna korozija''' može biti pjegasta (školjkasta), to jest ograničena na pojedine veće dijelove metalne površine, ili točkasta (jamičasta), to je usko lokalizirana na žarišta približno kružnog presjeka, pri čemu je dubina korozijskog oštećenja nekoliko puta veća od početnog promjera. Razumije se da je '''pjegasta korozija''', a pogotovo '''točkasta korozija''', mnogo opasnija od opće korozije, jer je korozijski proces teže kontrolirati. Stoga su moguće nesreće, osobito u mehanički opterećenim konstrukcijama. Točkasta korozija često se naziva pitting (od eng. ''pitting'': stvaranje udubina). Ova se katkad širi ispod površine metala ('''potpovršinska korozija'''), pri čemu konačno nastaje korozijsko mjehuranje ili raslojavanje. Poseban oblik pjegaste i točkaste korozije javlja se na dodiru (kontaktu) dvaju elemenata u elektrolitu. Ako su ti elementi različiti metali, nastaje '''galvanska kontaktna korozija''' neplemenitijeg metala, a ako se radi o dva elementa istog metala, odnosno od metala ili nemetala, pojavljuje se '''pukotinska kontaktna korozija'''. '''Selektivna korozija''' [[legura]] može uništavati jednu fazu višefazne legure (na primjer [[grafit]]izacija [[sivi lijev|sivog lijeva]]), ili jednu komponentu jednofazne legure (na primjer decinkacija mjedi).
'''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. Ta vrsta korozije može dugo ostati nevidljiva, pa je najopasnija, pogotovo s obzirom na naglo smanjenje [[čvrstoća|čvrstoće]] dijelova. Konačna posljedica interkristalne korozije jest [[Lom materijala|lom]] ili čak raspad metala u zrnu. Interkristalne pukotine mogu nastati i kao posljedica napetosne korozije, premda se pri tom pukotine šire i transkristalno. U praksi se često istodobno pojavljuju različiti oblici korozije. Tako na primjer točkasta korozija može biti prikrivena općom korozijom.
== Zaštita od korozije ==
| |||