Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 22:
[[Krapinski pračovjek]] je popularni naziv za zbirku fosilnih ostataka pračovjeka iz špilje na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] kraj [[krapina|Krapine]]. Zbirka je prikupljena pri iskapanjima koja je vodio [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] 1899–1905. Jedna je od najvećih zbirki [[neandertalci|neandertalaca]] uopće, pa može poslužiti za proučavanje biološke varijabilnosti populacije praljudi. Sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca, životne dobi između 3 i 27 godina. Nađeni su gotovo svi dijelovi kostura, ali znatno razlomljenih kostiju. Nema sustavno pokopanih pojedinaca, cjelovito sačuvanih lubanja, ni čitavih dugih kostiju. To, kao i tragovi struganja i rezanja na pojedinim kostima, navelo je rane istraživače na pretpostavku da je krapinski pračovjek bio [[ljudožder]]. Novija su istraživanja pokazala da takva oštećenja mogu nastati i kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, no pitanje kanibalizma i danas je predmet znanstvenih rasprava. Uz ostatke krapinskoga pračovjeka pronađeno je mnoštvo kostiju izumrlih vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], pragovedo, [[mamut]], [[vuk]], Merckov nosorog, [[svizac]] i dr.), te oko 300 izrađevina od cijepanoga kamena (batići, strugala, šiljci, grebala, noževi, pile, svrdla) koje pripadaju arheološkom razdoblju srednjega paleolitika, odnosno moustérienskoj tehnologiji ([[moustérien]]). Nađeni su i tragovi ognjišta i opaljene kosti, što znači da se krapinski pračovjek već služio vatrom. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 000 godina.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33743 krapinski pračovjek]</ref>
[[Neandertalci]] su nestali prije tridesetak tisuća god., a prije približno 35 000 god. [[čovjek|rani moderni čovjek]] (''Homo sapiens sapiens'') pojavio se na europskom tlu (Peştera cu Oase u Rumunjskoj). U gornjem paleolitiku čovjek je u potpunosti razvio različite aspekte modernoga ponašanja, te nastanio Australiju i Ameriku. Došlo je do velike tipološke raznolikosti alata, proizvodnje efikasnoga lovačkog oružja, podjele poslova, spremanja zaliha, specijalizacije, regionalizacije kultura, razvijene figurativne umjetnosti i izražene simbolike koja se odražava u špiljskome slikarstvu, skulpturi i ukopima pokojnika s mnogobrojnim prilozima, odnosno posmrtnim darovima. Među kamenim izrađevinama ([[aurignacien]], [[gravettien]], [[solutréen]], [[magdalénien]]) istaknuto mjesto zauzimaju sječiva, premda se ona pojavljuju i mnogo prije. Naglašena je mikrolitizacija i tipološka raznolikost, a česta je izradba i primjena predmeta od životinjskih kostiju i roga (šila, izbacivači koplja, igle, sitne figure, harpuni, udice)
U Istri do danas još nisu zabilježeni nalazi srednjega paleolitika, kada se ostali, pretežito sjeverni dio hrvatskih područja, ravnopravno uključuje u prapovijesna zbivanja Europe. Najvažnija su nalazišta mlađega paleolitika: [[Šandalja II]], [[Romualdova pećina]] i [[Vergottinova pećina]]. Šandalja II otkrivena je 1962., a istražena tijekom 1971. i 1973. U pećinskim slojevima pronađeno je mnoštvo kostiju životinja hladnodobne faune. Šandalja II leži unutar područja rasprostiranja paleomediteranskih hominida s izrazitim kromanjonskim oznakama. Vergottinova pećina kraj Poreča ima oblik jednostavna hodnika duga 45 m. U kvartarnim naslagama iskopane sonde otkriveni su ostatci životinja i skeletni dijelovi čovjeka iz skupine ''Homo sapiens fossilis''. Gornji paleolitik je dosad najbolje poznat iz [[Pupićina peć|Pupićine peći]], gdje je pronađeno oruđe i otpatci hrane, nataloženi potkraj posljednjega ledenoga doba.<ref>Istarska enciklopedija (LZMK): [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1995 Paleolitik]</ref> Pronađeni su ostatci pomno izrađenih kuća u Dolní Věstonicama u Moravskoj koji svjedoče da je čovjek već u paleolitiku imao potrebno znanje za izradbu keramičkih predmeta (figurice), a na nalazištima je posvjedočena i proizvodnja tekstila, mrežica i košara, te česta izradba nakita kojega je značenje simboličko. Čovjek je tada vjerojatno prvi put mogao jače utjecati na okoliš. Zatopljenje potkraj paleolitika uzrokovalo je podizanje razine mora, što je dovelo do gubitka dijela ranijih teritorija, a vremenska granica prema [[#Srednje kameno doba|srednjemu kamenom dobu (mezolitiku)]] određena je na približno 10 000 god. pr. Kr.<ref name="Paleolitik"/>
== Srednje kameno doba ==
| |||