|
*
'''Ivo Senjanin''' (? - [[Karlovac]], [[20. srpnja]] [[1612.]]) bio je [[hrvat]]ski narodni [[junak]]. Kao [[uskok]] i [[hajduk]] proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Od njega su podjednako strahovali i Mlečani i Austrijanci.<ref>''Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša'', prir. [[Bruno Bušić]], Liber Croaticus Verlag GmbH, Mainz, 1977., ISBN 3-88308-001-2, str. 5.</ref> Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje [[legenda]]ma, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom [[romantizam|romantizmu]].<ref>Koljević, Svetozar, ''The Epic in the Making''. Clarendon Press, 1980.</ref>
== Životopis ==
Ivo Senjanin, rođen kao ''Ivan Vlatković'',<ref>Kozličić, Mithad. ''Hrvatsko brodovlje''. Književni krug, 1993.</ref> krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bio je zapovjednik skupine hajduka, s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dana [[7. travnja]] [[1596.]] godine sudjelovao je u oslobađanju [[Klis]]a od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila od Domazetovića. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju.<ref>[[Anđelko Mijatović]] - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti'' (str. 84.)</ref>
Sudjelovao je [[1571.]] godine u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[uskok]].
Sudjelovao je u tzv. Dugom ratu (1593.−1606.) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[nadvojvoda]]<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str. 264.)</ref>
Između 1602. i 1608. godine Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str. 128.)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom«.
Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenome [[1606.]] godine sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt,<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave]</ref> odsijecanjem glave "jer tako hoće Bog i carska pravda"<ref>''Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša'', prir. Bruno Bušić, Liber Croaticus Verlag GmbH, Mainz, 1977., ISBN 3-88308-001-2, str. 5.-6.</ref>.
{{citat2|U žalbi na tu osudu Ivan Vlatković kaže za sebe da je "siromašni hrvatski ratnik", koji je "od svoje mladosti u raznim zgodama služio nadvojvodi", pa s ponosom i pravednom gorčinom poručuje tom istom nadvojvodi "jadno je što mi se za svu tu moju vjernost plaća tako da gubim život" ([[Radoslav Lopašić]]: Spomenici hrvatske krajine, Zagreb, 1884., I., st. 35-39, 370).}}<ref>''Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša'', prir. Bruno Bušić, Liber Croaticus Verlag GmbH, Mainz, 1977., ISBN 3-88308-001-2, str. 6.</ref>
Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612. godine,<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str. 264.)</ref> u [[Karlovac|Karlovcu]]. Pomilovan je nakon pogubljenja.<ref>[http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf Marko Dragić, ''Poetika i povijest hrvatske usmene književnost'']</ref>
== Legende ==
Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegovog hajdučkog i uskočkog junaštva.<ref>[http://www.jstor.org/pss/4201633 The Death of Ivo of Senj]</ref>
== Povezani članci ==
* Hajduci
* Uskoci
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm Marko Perojević: Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa]
{{GLAVNIRASPORED: Senjanin, Ivo}}
|
