Wikipedija

Vučedolska kultura: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[File:Vucedol culture map.png|mini|Rasprostranjenost]]
{{Prapovijest}}
'''Vučedolska kultura''' je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja [[arheološka kultura|kulturni kompleks]] mlađeg [[eneolitik]]a ([[bakreno doba|bakrenog doba]]), nazvana po lokalitetu [[Vučedol]]u (5 km istočno od [[Vukovar]]a), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba. Isprva ju arheolog Gordon Childe naziva "slavonskom kulturom", no nakon sustavnih istraživanja lokaliteta Vučedol, taj naziv se napušta. Vučedolska kultura poznata je u mađarskoj stručnoj literaturi i kao Kultura Zok (prema nalazištu [[Zok]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]). Do svoje kasnoklasične faze bila je rasprostranjena u okolici [[Srijem]]a, istočne i posavske [[Slavonija|Slavonije]] te okolice [[Bjelovar]]a. U svojoj kasnoj fazi bila je u svojim regionalnim varijantama rasprostranjena i u [[Austrija|Austriji]], Mađarskoj, južnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]].▼
[[File:Vucedol culture map.png|thumb|250px|Mapa indoeuropske Vučedolske kulture (3000-2400. godina prije nove ere).]]
▲'''Vučedolska kultura''' je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja [[kulturni kompleks]] mlađeg [[eneolitik]]a ([[bakreno doba|bakrenog doba]]), nazvana po lokalitetu [[Vučedol]]u (5 km istočno od [[Vukovar]]a), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba. Isprva ju arheolog Gordon Childe naziva "slavonskom kulturom", no nakon sustavnih istraživanja lokaliteta Vučedol, taj naziv se napušta. Vučedolska kultura poznata je u mađarskoj stručnoj literaturi i kao Kultura Zok (prema nalazištu [[Zok]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]). Do svoje kasnoklasične faze bila je rasprostranjena u okolici [[Srijem]]a, istočne i posavske [[Slavonija|Slavonije]] te okolice [[Bjelovar]]a. U svojoj kasnoj fazi bila je u svojim regionalnim varijantama rasprostranjena i u [[Austrija|Austriji]], Mađarskoj, južnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
 
{{Quote box|width=80%|align=center|quote=vučedolska kultura, eneolitička kultura III. tisućljeća pr. Kr., nazvana po nalazištu Vučedolu na Dunavu kraj Vukovara. U starijoj je literaturi poznata i kao istočnoalpska sojenička kultura (M. Hoernes), slavonska kultura (G. Childe) ili Vučedol-Zók. Ishodišno joj je područje istočna Slavonija i Srijem (Vučedol, Vinkovci, Sarvaš, Gomolava, Belegiš, Mitrovac); tijekom klasične i kasne faze razvoja proširila se na sjever preko Madžarske (Zók), Gradišća i Donje Austrije te Slovačke sve do Praga, na zapad u središnju Hrvatsku (Apatovac, Veliko Trojstvo, Mikleuška, Rudine) i istočnoalpski prostor (Ljubljansko barje), a na jug u Bosnu (Hrustovača, Zecovi, Debelo Brdo), te na istok preko Šumadije i sjeverne Srbije do rumunjskoga Banata. Nositelji rane i klasične vučedolske kulture svoja su naselja smještali na visokim prapornim terasama uz rijeke ili na obroncima brda. Većina je bila utvrđena dotjerivanjem strmih padina, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnoj fazi prevladavaju gradinska ili sojenička naselja, a povremeno su se koristile i špilje. Stambene građevine četverokutne su nadzemne kuće od kolaca i šiblja oblijepljene ilovačom, opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima, te posebnim jamama, odnosno podrumima za spremanje zaliha. Posebno je obilježje kulture bogata i raznovrsna keramička proizvodnja. Posuđe se odlikuje izvrsnom kakvoćom, sjajnom crnom površinom i osebujnim stilom ukrašavanja koji počiva na tehnikama urezivanja, duboreza i rovašenja, upotpunjenima bijelom, žutom ili crvenom inkrustacijom. Ornamenti su najčešće komponirani arhitektonski po zonama ili metopama, a u njihovu izboru izražena je sklonost prema geometrizaciji. Među oblicima se izdvajaju raznovrsne bikonične zdjele, amfore s uskim cilindričnim vratom, trbušasti vrčevi s ručkom, zdjele na niskoj nozi, zdjelice na četiri nožice, jajoliki lonci i niz specifičnih oblika poput posude u obliku golubice (odnosno jarebice), trodijelnih boca, posuda u obliku krušne peći. Figuralna plastika nije osobito brojna, ali je pažljivo i izražajno oblikovana. Ističu se ljudski likovi s detaljnim prikazom odjeće i obuće (Vinkovci, Sarvaš, Vučedol, Ljubljansko barje). Gospodarstvo je počivalo na kombinaciji poljodjelstva i stočarstva te na osobito razvijenoj metalurgiji bakra u klasičnoj i kasnoj fazi (ostatci peći za taljenje rude, kalupi za lijevanje različitih bakrenih predmeta, puhaljke za mjehove, bakrene sjekire, bodeži, šila, dlijeta). Vučedolska kultura nastala je kao rezultat velikih društvenih promjena prouzročenih seobama stepskih populacija. U njoj sačuvanu autohtonu osnovu kasnih neolitičkih kultura (vinčanska, sopotska) i utjecaj neposredne prethodnice (kostolačka), obogatili su i nadopunili novi elementi s istoka.<ref name="Vučedolska">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65567 vučedolska kultura]</ref>|source=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}
 
== Naselja i kultura ==
[[Datoteka:Kultna posuda u obliku ptice.jpg|mini|lijevo|Kultna posuda u obliku ptice (golubice ili jarebice) - »[[vučedolska golubica]]«, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. Danas simbol grada [[Vukovar]]a. [[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref>]]
Eneolitička [[arheološka kultura|kultura]] III. tisućljeća pr. Kr. nazvana je po nalazištu [[Vučedol]]u na Dunavu kraj Vukovara. U starijoj je literaturi poznata i kao istočnoalpska sojenička kultura (M. Hoernes), slavonska kultura (G. Childe) ili Vučedol-Zók. Ishodišno joj je područje istočna Slavonija i Srijem ([[Vučedol]], [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], Gomolava, Belegiš, Mitrovac). Tijekom klasične i kasne faze razvoja proširila se na sjever preko Madžarske (Zók), Gradišća i Donje Austrije te Slovačke sve do Praga, na zapad u središnju Hrvatsku ([[Apatovac]], [[Veliko Trojstvo]], [[Mikleuška]], [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]) i istočnoalpski prostor ([[Ljubljansko barje]]), a na jug u Bosnu (Hrustovača, Zecovi, Debelo Brdo), te na istok preko Šumadije i sjeverne Srbije do rumunjskoga Banata.<ref name="Vučedolska">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65567 vučedolska kultura]</ref>
 
Nositelji rane i klasične vučedolske kulture svoja su naselja smještali na visokim prapornim terasama uz rijeke ili na obroncima brda. Većina je bila utvrđena dotjerivanjem strmih padina, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnoj fazi prevladavaju gradinska ili [[sojenica|sojenička]] naselja, a povremeno su se koristile i špilje. Stambene građevine četverokutne su nadzemne kuće od kolaca i šiblja oblijepljene ilovačom, opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima, te posebnim jamama, odnosno podrumima za spremanje zaliha.<ref name="Vučedolska"/>
=== Naselja ===
Naselja vučedolske kulture se nalaze uglavnom na uzvisinama, obično uz rijeke (Vučedol, [[Vinkovci]]) i [[močvara|močvarno]] područje. Oblik vučedolske kuće je pravokutan s predvorjem i središnjim ognjištem, napravljena s drvenim stupovima, [[pleter]]om i premazom od [[glina (tlo)|gline]] (Vučedol).
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|lijevo|200px|Vučedolska golubica]]
[[Grob]]ova nije mnogo pronađeno, a pokojnici su pokapani ili unutar kuće ili ispred s osobnim predmetima. Bilo je i [[sojenica|sojeničkih]] naselja, no takva naselja su bila uglavnom privremena jer nisu bila pogodna za život, a kao privremena staništa i pribježišta korištene su i [[Spilja|spilje]]. Razvijenost vučedolske metalurgije očitovala se u serijskoj proizvodnji bakrenih alatki pomoću dvodijelnog kalupa.
 
=== Materijalna kultura ===
Vučedolska kultura koristi prvi puta višedjelne kalupe za lijevanje metala. Na lokalitetima vučedolske kulture nađeno je i fino [[keramičko posuđe]] crne boje ([[amfora|amfore]], vrčevi, šalice, trokutaste boca i nekoliko posuda neobičnog oblika), s raznim pravilno organiziranim, urezanim ukrasima ispunjenim bijelom inkrustacijom. Ukrasi su uglavnom pravocrtni, a karakteristični su i ukrasi u obliku koncentričnih krugova. Najpoznatiji primjeri ukrašavanja su [[Vučedolska golubica]] i idoli iz [[Ljubljansko barje|Ljubljanskog barja]]. Vučedolska kultura se dijeli na tri faze, a smatra se da je nastala negdje u slavonsko-srijemskom prostoru iskrivljenjem lengyelsko-sopotske pod utjecajem [[kostolačka kultura|kostolačke kulture]]. U srednjoj fazi se proširila na [[Baranja|Baranju]] i [[Banat]], a u posljednjoj se proširila na sve strane te je došlo do raspada jedinstvene kulturne na manje tipove.
 
=== Kultovi i vjerovanje ===
Važnu ulogu u životu pripadnika Vučedolske kulture, je imao kult štovanja kovača, poglavito kovača [[Bakar (element)|bakra]]. Njegova kuća je redovito bila smještena u sredini naselja, a vjerovalo se da ima posebne moći jer može iz zemlje izvaditi prašinu i od toga napraviti različite oblike. Vjerovalo se da imaju i mogućnost utjecaj na prolazak vremena te da su utjecali na [[godišnja doba]]. {{fact}}
 
Kultura je prakticirala i ljudske žrtve. U jednoj grobnici pronađena su tijela koja su žrtvovana najvjerojatnije zbog kultnog prolaska [[Mars (planet)|Mars]]a i [[Venera (planet)|Venere]], koji su bili najvažniji planeti te su imali svoje štovatelje, kroz Plejade, što nam govori da su Vučedolani promatrali [[nebo]] i bili upoznati s promjenama na njemu.{{fact}}
Pronađena su i tijela koja su na svojim glavama imala blaga udubljenja, za koja se pretpostavlja da su nastala ritualnim izlijevanjem tekućeg bakra na glavu žrtve.
 
Posebno je obilježje kulture bogata i raznovrsna keramička proizvodnja. Posuđe se odlikuje izvrsnom kakvoćom, sjajnom crnom površinom i osebujnim stilom ukrašavanja koji počiva na tehnikama urezivanja, duboreza i rovašenja, upotpunjenima bijelom, žutom ili crvenom inkrustacijom. Ornamenti su najčešće komponirani arhitektonski po zonama ili metopama, a u njihovu izboru izražena je sklonost prema geometrizaciji. Među oblicima se izdvajaju raznovrsne bikonične zdjele, amfore s uskim cilindričnim vratom, trbušasti vrčevi s ručkom, zdjele na niskoj nozi, zdjelice na četiri nožice, jajoliki lonci i niz specifičnih oblika poput posude u obliku golubice (odnosno jarebice), trodijelnih boca, posuda u obliku krušne peći.<ref name="Vučedolska"/>
=== Vučedolski artefakti ===
 
Figuralna plastika nije osobito brojna, ali je pažljivo i izražajno oblikovana. Ističu se ljudski likovi s detaljnim prikazom odjeće i obuće ([[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Vučedol]], [[Ljubljansko barje]]). Gospodarstvo je počivalo na kombinaciji poljodjelstva i stočarstva te na osobito razvijenoj metalurgiji bakra u klasičnoj i kasnoj fazi (ostatci peći za taljenje rude, kalupi za lijevanje različitih bakrenih predmeta, puhaljke za mjehove, bakrene sjekire, bodeži, šila, dlijeta).<ref name="Vučedolska"/>
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini Vučedol nalazi. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelom inkrustacijom (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]].
 
Vučedolska kultura nastala je kao rezultat velikih društvenih promjena prouzročenih seobama stepskih populacija. U njoj sačuvanu autohtonu osnovu kasnih neolitičkih kultura ([[vinčanska kultura|vinčanska]], [[sopotska kultura|sopotska]]) i utjecaj neposredne prethodnice ([[kostolačka kultura|kostolačka]]), obogatili su i nadopunili novi elementi s istoka.<ref name="Vučedolska"/>
[[1978.]] u blizini [[Vinkovci|Vinkovaca]] otkrivena je obojana keramička zdjela za koju se vjeruje da predstavlja najstariji [[kalendar]]. Na loncu su oslikane četri vodoravne trake, a svaka je podijelenja na 12 polja, koji bi trebali predstavljati tjedne, a svaki drugi je prazan. U punim kvadratima su slike zviježđa koji se pojavljuju u određenom razdoblju, tako se npr. u prvom redu pojavljuje [[Sunce]] te taj pojas predstavlja [[proljeće]]. Ovaj vrijedan nalaz nam kazuje da su pripadnici Vučedolske kulture promatrali nebo, bilježili promjene te na taj način oređivali prolaz vremena.{{fact}}
 
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bikonična zdjela, vučedolska kultura.jpg|mini|Bikonična zdjela, vučedolska kultura, [[Arheološki muzej u Zagrebu]].]]
U samom Vučedolu živjelo je oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba. Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se [[stočarstvo]]m, vjerojatno najstarijim uzgojem [[govedo|goveda]] na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti šuma, bavili lovom i hranili su se pretežno [[jelen]]ima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso).
Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se [[stočarstvo]]m, vjerojatno najstarijim uzgojem [[govedo|goveda]] na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti šuma, bavili lovom i hranili su se pretežno [[jelen]]ima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso). Nađeni su u Vučedolu i ostaci [[potočna pastrva|pastrve]], koje u [[Dunav]]u nije bilo, te su je nabavljali iz drugih krajeva. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.▼
 
▲Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se [[stočarstvo]]m, vjerojatno najstarijim uzgojem [[govedo|goveda]] na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti šuma, bavili lovom i hranili su se pretežno [[jelen]]ima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso). Nađeni su u Vučedolu i ostaci [[potočna pastrva|pastrve]], koje u [[Dunav]]u nije bilo, te su je nabavljali iz drugih krajeva. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.
Vučedolska kultura završava oko 2500. pr. Kr., a u samom Vučedolu oko 2400. pr. Kr.▼
 
▲Vučedolska kultura završava oko 2500. pr. Kr., a u samom Vučedolu oko 24002200. pr. Kr.
Vučedolska kultura je, uz [[vinkovačka kultura|vinkovačku kulturu]] u unutrašnjosti te [[cetinska kultura|cetinsku]] u primorju, jedna od najznačajnijih kultura [[metalno doba|metalnog doba]] na našim prostorima.▼
 
▲Vučedolska kultura je, uz [[vinkovačka kultura|vinkovačku kulturu]] u unutrašnjosti te [[cetinska kultura|cetinsku]] u primorju, jedna od najznačajnijih kultura [[metalno doba|metalnog doba]] nau našim prostorimaHrvatskoj.
== Vidi još ==
*[[Vučedol]]
 
==LiteraturaIzvori==
{{izvori}}
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Vučedolska_kultura"