Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata: razlika između inačica

[[Brončano doba]] je prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita. Uporaba bronce počinje u jugoistočnoj Europi sredinom, a u srednjoj u drugoj polovici III. tisućljeća pr. Kr. Brončano doba uglavnom završava oko 800. do 700. pr. Kr. Glavne su djelatnosti [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]]; izum i primjena plugova, koje su obično vukli volovi, znatno je utjecao na proizvodnju hrane. Iskorištavanje rudnih bogatstava utjecalo je na razvoj kovinske proizvodnje, obrta, trgovine, umjetničkih ostvarenja u graditeljstvu, slikarstvu i umjetničkom obrtu te nizu promjena u strukturi življenja dotadašnjih društvenih zajednica. Brončano doba u Hrvatskoj započinje u posljednjim stoljećima III. tisućljeća i traje do VIII. st. pr. Kr. Na području sjeverne Hrvatske razvija se u rano brončano doba [[vinkovačka kultura|vinkovačka kulturna skupina]], a na jugu, uz tok rijeke Cetine, izdvaja se [[cetinska kultura|cetinska kulturna skupina]], poznata po mnogobrojnim kamenim grobnim humcima. [[Srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj|U srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj]], u savsko-dravskom međurječju, razvijaju se [[vatinska kultura|vatinska skupina]], skupine s skupine s [[litzenska keramika|litzenskom]] i [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Panonska inkrustirana keramika|panonskom inkrustiranom keramikom]] te [[kultura grobnih humaka]]. U Istri započinje izgradnja utvrđenih [[gradina (tip naselja)|gradina]] (kasteljeri – Makadanj, [[Vrčin]]). Kasno brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava [[kultura polja sa žarama]] te mnogobrojne i vrlo bogate ostave s oružjem, oruđem, nakitom. Nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenoga društvenog sloja ratničke aristokracije.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9688 brončano doba]</ref>

Rano brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj predstavlja vinkovačka kultura, koja je utvrđena u [[Vinkovci]]ma, [[Vučedol]]u, [[Orolik]]u i [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaci]], sve do [[drljanovac|Drljanovca]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na Jadranu je ono zastupljeno nalazima u [[markova špilja|Markovoj]] i [[grapčeva špilja|Grapčevoj špilji]], te nalazištima cetinske kulture u [[gudnja|Gudnji]], [[Ravlića pećina|Ravlića pećini]], [[škarin samograd|Škarinu samogradu]], [[tradanj|Tradnju]]. U Istri su iz tog razdoblja nalazišta [[Cingarela]], [[Javorika]] na Velikom Brijunu, [[Trogrla pećina]], [[Vrčin]]. Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj obilježeno je vatinskom kulturom u [[Sotin]]u, [[Vukovar]]u, [[Vinkovci]]ma (iskopine kod zgrada NaMe i banke), kao i širenjem skupina s inkrustiranom keramikom (transdanubijskom u Baranji – [[Kozarac (Čeminac)|Kozarac]], [[Darda]] i [[Lug (Bilje)|Lug]] te [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Bjelobrdski-daljski_tip_panonske_inkrustirane_keremike|mjesnom varijantom iz Dalja i Bijelog Brda]]). Uz inkrustiranu keramiku javlja se u sjevernoj Hrvatskoj i [[litzenska keramika]] (''Litzen-keramik'') u [[Podgorač]]u, Grabrovcu, nizu nalazišta oko [[koprivnica|Koprivnice]]. Metaluršku proizvodnju potvrđuju skupni nalazi brončanih predmeta u [[Lovas]]u i Vukovaru. Početak srednjega brončanog doba u Istri obilježen je izgradnjom utvrđenih gradina – kasteljera ([[Monkodonja]] kraj [[Rovinj]]a, [[Mordele]] kraj [[Poreč]]a i [[Vrčin]]). Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj započinje [[virovitička kulturaskupina|virovitičkom kulturomskupinom]], potvrđenom nalazištima u Virovitici, [[sirova Katalena|Sirovoj Kataleni]], [[Moravče|Moravču]] kraj [[sesvete|Sesveta]] i [[drljanovac|Drljanovcu]]; slijedi zatim skupina [[Zagreb]] s nalazištima [[Vrapče]], [[Horvati]], [[Igrišće]] na [[Kalnik]]u, [[Križevci]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u Posavini [[Novigrad na Savi]] te groblje [[Gređani]] kraj [[okučani|Okučana]]. Na prijelazu u posljednje prapovijesno tisućljeće nastaje skupina [[Velika Gorica]], a nešto poslije skupina [[Dalj]] u istočnoj Slavoniji ([[Dalj]], [[Vukovar]] – [[Lijeva Bara]]). Na prostoru kulture polja sa žarama sjeverne Hrvatske i sjeverne Bosne poznato je oko 70 brončanodobnih ostava (u Hrvatskoj [[Paklenica (Novska)|Paklenica]], [[Veliko Nabrđe]], [[Kloštar Ivanić]], [[Miljana]], [[Matijevići (Dvor)|Matijevići]], [[Brodski Varoš]], [[Poljanci (Oprisavci)|Poljanci]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok–Privlaka,]] [[Bizovac]], [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[Punitovci]], [[Račinovci]], [[Donja Bebrina]], [[Slavonski Brod]], [[Šarengrad]], te niz ostava iz sjeverne Bosne kao [[Vidovice]], [[Bosanski Novi|Novi Grad]], [[Monj]], [[Boljanić]]).<ref name="Nalazišta"/>